Zanimljiva su njegova [[filozofija|filozofska]] stajališta pa ta je tako [[čovjek]], po Rousseau, od [[priroda|prirode]] dobar i nije počinio nikakav istočni [[grijeh]] već ga je pokvarila [[civilizacija]] i [[kultura]]. Po njemu sav napredak [[znanost]]i, [[umjetnost]]i, [[tehnika|tehnike]] i [[gospodarstvo|privrede]] znači gubitak izvorne ljudskosti, zdrave prirodne [[sreća|sreće]] i [[harmonija (glazba)|harmonije]]. Nevino samoljublje pretvara se pod utjecajem [[razum]]a u [[egoizam]], a pretjerana putenost, slabljenje karaktera i pokvarenost običaja posljedica su razvijanja umjetnosti. Privatno vlasništvo podijelilo je ljude na bogate i siromašne, a vlast na jake i slabe: Prvi koji je došao na zamisao da ogradi komad zemljišta i da kaže: "Ovo je moje" i koji je uz to našao dovoljno naivne ljude da mu to povjeruju bio je pravi osnivač građanskog društva. Koliko bi [[zločin]]a, [[rat]]ova i [[ubojstvo|ubojstava]], koliko nevolja i strahota uštedio ljudskom rodu onaj koji bi tada, iščupavši oznake i zatrpavši jarak, viknuo svojim bližnjima: "''Ne slušajte tu varalicu, propali ste ako zaboravite da zemaljski plodovi pripadaju svima, a zemlja nikomenikomema''!" - u toj je početnoj rečenici u djelu Društveni ugovor sadržan i Rousseauov [[politika|politički]] kredo: stvaranje suverene i slobodne građanske [[država|države]] u kojoj opća volja (volonté généralé - koja, međutim nije identična s voljom svih - volonté de tous) mora postati izvorom i temeljem svakog prava. Budući da znanost i kultura rađaju mnoga zla i izopačuju karaktere potrebno je uvesti što prirodniji odgoj. Svojom idejom slobode kao supstance čovjeka, spontanitetom uma i preferiranjem paskvalovske ''logique de coeur'' on je ne samo neposredno utjecao na [[Kant]]a, [[Schiller]]a i [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] već i trajno nadahnuo romantičnu literaturu i oduševljavao revolucionarne sanjare [[18. stoljeće|18.]] pa i [[19. stoljeće|19. stoljeća.]]
''Čovjek je rođen slobodan, a ipak svugdje je u okovima''! - u toj je početnoj rečenici u djelu Društveni ugovor sadržan i Rousseauov [[politika|politički]] kredo: stvaranje suverene i slobodne građanske [[država|države]] u kojoj opća volja (volonté généralé - koja, međutim nije identična s voljom svih - volonté de tous) mora postati izvorom i temeljem svakog prava. Budući da znanost i kultura rađaju mnoga zla i izopačuju karaktere potrebno je uvesti što prirodniji odgoj. Svojom idejom slobode kao supstance čovjeka, spontanitetom uma i preferiranjem paskvalovske ''logique de coeur'' on je ne samo neposredno utjecao na [[Kant]]a, [[Schiller]]a i [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] već i trajno nadahnuo romantičnu literaturu i oduševljavao revolucionarne sanjare [[18. stoljeće|18.]] pa i [[19. stoljeće|19. stoljeća.]]
