Biser: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 10:
Kod starih rimljana i grka su biseri bili vrlo cijenjeni. Rimljani su preuzeli od grka ime Margarita šta je istovremeno bilo i ime za ljubavnicu. Čitav niz školjki je kasnije dobio dodatak latinskog naziva margaritifera, pojam koji je do danas sačuvan u imenu cvijeta Margareta.
U većini kultura biser je imao i ima simbolički karakter. U Kini biseri simboliziraju bogatstvo, mudrost i dostojanstvo, u Japanu sreću, u Indiji bogatstvo djecom, u mnogim dijelovima svijeta suze. U arapskim kulturama se često žene uspoređuju s biserima, kao i dijelovi njihovog tijela npr. zubi. Osim toga se vjeruje da biseri djeluju afrodizijački , ali i da liječe [[Melankolija|Melankoliju]] i ludilo.
U srednjem vijeku su biseri dobili sakralni karakter, predstavljali su ljubav prema bogu. U [[Novi zavjet|Novom zavjetu]]: „ Dvanaest vrata - dvanaest bisera: svaka od svoga bisera. A gradski trg - čisto zlato, kao prozirno staklo.“ ([[Otkrivenje|Otkrivenje]]). Zhvaljujući spominjanju bisera u [[Biblija|Bibliji]] postali su neizostavni dio demonstracije moći kršćanskih vladara koji su ih koristili u sklopu brojne simbolike. U Japanu se školjke bisernice uzgajaju.
Margaritomantika se bavi gatanjem uz pomoć bisera. U 8. St. se pod arapskim utjecajem biseri počinju koristiti kao lijek. U Europi su biseri korišteni za izradu bisernog mlijeka, a „ aqua perlata“ se u srednjem vijeku sastojala od bisernog praha, octa, soka limuna, šećera i biljnih začina. Do 19.st.se biseri koriste u faramciji.<ref>http://www.nakit.hr/biseri.php</ref>
| |||