Nalič: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Nalič
Nadopunio Nalič
Redak 6:
 
[[datoteka:Latex-production.jpg|mini|desno|250px|Najpoznatiji je [[lateks]] kaučukovca od kojeg se proizvodi prirodni [[kaučuk]]. Dobiva se urezivanjem kore, a sastoji se od disperzije makromolekula poliizoprena u vodi. Lateksom se nazivaju i u vodi dispergirani polimerizati sintetskog kaučuka i nekih drugih polimera, na primjer poli(vinil-klorida) i poli(vinil-acetata). <ref> '''lateks''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35545] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>]]
 
[[datoteka:Pyrrole Red Dab.JPG|mini|desno|250px|Crvena [[akrilna boja]].]]
 
[[datoteka:White primer bucket.jpg|mini|desno|250px|[[Temeljna boja]].]]
 
'''Nalič''' ili '''premaz''' je tanka čvrsta prevlaka nastala nakon ličenja, to jest nanošenja boja i lakova na [[Drvo (materijal)|drvenu]], [[metal]]nu i drugu podlogu. Svojom [[čvrstoća|čvrstoćom]] te kemijskom, a dodatkom [[biocid]]a i biološkom otpornošću štiti podlogu od razornih utjecaja okoline, a lijepim izgledom i dodatnim vidljivim učincima uljepšava zaštićene predmete. <ref> '''nalič ili premaz''', [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=42851] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Line 26 ⟶ 30:
 
=== Veziva ===
{{Glavni|Vezivo}}
 
Veziva su neisparljivi dio premaznih sredstava, a odgovorna su za stvaranje koherentnog, neprekidnog sloja, koji potpuno prianja uz podlogu. Značajno određuju mehanička i kemijska svojstva prevlake te povezuju sve druge komponente sustava u optimalni proizvod. Također, određuju principe i tehnike pripreme površine te nanošenja zaštitnog sustava. Kao veziva koriste se biljna sušiva i polusušiva ulja, celulozni derivati, klor-kaučuk ([[lateks]]), [[asfalt]], [[vosak|voskovi]], gumene smjese, [[silikon]]i, [[cement]], [[emajl]], [[metal]]i i drugo.
 
=== Pigmenti ===
{{Glavni|Pigment}}
 
Pigmenti su praškaste fino dispergirane anorganske ili organske tvari s velikim [[Indeks prelamanja|indeksom loma]] koje, osim što premazu daju boju i neprozirnost, mogu povećati njegovu kemijsku i toplinsku postojanost te poboljšati mehanička svojstva.
 
=== Punila ===
{{Glavni|Punila}}
 
Punila su [[minerali]] koji se često dodaju vezivu umjesto jednog dijela pigmenata u cilju poboljšanja mehaničkih i toplinskih svojstava premaza te sniženja njegove [[Cijena|cijene]]. Punila, također, poboljšavaju kemijsku i korozijsku otpornost premaza te pojačavaju otpornost na [[abrazija|abraziju]] i udarce i slično.
 
=== Otapala i razrjeđivači ===
{{Glavni|Otapalo|Razrjeđivač}}
 
Otapala i razrjeđivači otapaju veziva premaznih sredstava te smanjuju [[viskoznost]] premaza. Osim na viskoznost, otapalo utječe i na tečljivost premaza, brzinu sušenja, svojstva nanošenja premaza te sjaj. Ukoliko je viskoznost premaza viša od one koja je prikladna za nanošenje premaza na podlogu, premazu se neposredno prije nanošenja dodaju razrjeđivači. Razrjeđivači su smjese različitih otapala i organskih [[kapljevina]] pomoću kojih se podešava željena viskoznost premaza. Nije rijedak slučaj da se jedan spoj u nekim slučajevima primjenjuje kao otapalo, a u drugim kao razrjeđivač. Osim osnovne primjene, otapala se koriste za skidanje starih premaza.
 
=== Dodaci ===
Dodaci su tvari koje se dodaju premazima u cilju poboljšanja nekih njihovih svojstava. To su razni omekšivači (homogeniziraju film premaza), sikativi (ubrzavaju sušenje veziva), sredstva za sprječavanje [[taloženje|taloženja]] (sedimentiranja) te sredstva za kvašenje.<ref> Maja Kliškić i Ladislav Vrsalović: ''Vježbe iz tehnologije površinske zaštite'', Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, 2005.</ref>
 
== Izvori ==