Nalič: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Nalič |
Nadopunio Nalič |
||
Redak 10:
[[datoteka:White primer bucket.jpg|mini|desno|250px|[[Temeljna boja]].]]
[[datoteka:Ultramarinepigment.jpg|mini|desno|250px|Mineralni [[pigment]] ultramarin.]]
'''Nalič''' ili '''premaz''' je tanka čvrsta prevlaka nastala nakon ličenja, to jest nanošenja boja i lakova na [[Drvo (materijal)|drvenu]], [[metal]]nu i drugu podlogu. Svojom [[čvrstoća|čvrstoćom]] te kemijskom, a dodatkom [[biocid]]a i biološkom otpornošću štiti podlogu od razornih utjecaja okoline, a lijepim izgledom i dodatnim vidljivim učincima uljepšava zaštićene predmete. <ref> '''nalič ili premaz''', [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=42851] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Line 51 ⟶ 53:
=== Dodaci ===
Dodaci su tvari koje se dodaju premazima u cilju poboljšanja nekih njihovih svojstava. To su razni omekšivači (homogeniziraju film premaza), sikativi (ubrzavaju sušenje veziva), sredstva za sprječavanje [[taloženje|taloženja]] (sedimentiranja) te sredstva za kvašenje.<ref> Maja Kliškić i Ladislav Vrsalović: ''Vježbe iz tehnologije površinske zaštite'', Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, 2005.</ref>
== Podjela premaza ==
Razvrstavanje premaza može se provesti prema različitim čimbenicima: broju dijelova, načinu sušenja, trajnosti, generičkim tipovima itd. Organska premazna sredstva mogu se razvrstati na nekoliko načina, ali ni jedan od njih ne daje potpuno određenje dotičnog sredstva. Uobičajeni načini razvrstavanja premaznih sredstava su:
* prema sastavu, pri čemu se podjela obično temelji na vrsti veziva, ali ponekad i na vrsti pigmenta ili razrjeđivača/otapala,
* prema osnovnoj namjeni (sredstva za zaštitu od [[korozija|korozije]], od mehaničkog oštećivanja, biološkog obraštaja, [[požar]]a, za dekoraciju, za [[Izolator|električnu izolaciju]] itd.),
* prema izgledu (bezbojne i obojene, mutne i sjajne, prozirne i neprozirne),
* prema podlogama na koje se nanose (crni i obojeni metali, građevinski materijali, drvo itd.),
* prema broju komponenata koje se miješaju prije nanošenja, pa mogu biti jednokomponentni (1K), dvokomponentni (2K) ili višekomponentni.
* prema ulozi u premaznom sustavu (temeljna, međuslojna i pokrivna premazna sredstva, kitovi itd.),
* prema načinu očvršćivanja (sušenja), mogu se podijeliti na konvertibilne i nekonvertibilne. ''Konvertibilni premazi'' su oni koji očvršćivaju [[oksidacija|oksidacijom]] ili [[polimerizacija|polimerizacijom]]. Oba načina su nepovratna budući da je nastali sloj mrežaste strukture i netopljiv u originalnom [[Otapalo|otapalu]]. ''Nekonvertibilni premazi'' su premazi koji se suše isparavanjem otapala i koji nakon nanošenja ne prolaze kroz neke značajnije kemijske promjene.
* prema normi ISO 12944-5, zavisno o trajnosti zaštite, premazi mogu biti: kratkotrajni - do 5 godina, srednje trajni - 5 do 10 godina, dugotrajni - 10 do 20 godina.
Međusobna [[kompatibilnost]] pojedinih vrsta premaza značajna je pri odabiru sustava premaza koji se sastoji od više slojeva ili kod zaštite prethodno zaštićenih površina s kojih nije u potpunosti uklonjen stari zaštitni sloj. Tablica kompatibilnosti premaza navedena je u švicarskoj normi SN 555 011. Uspostavljanje sustava za zaštitu od korozije premazima uključuje izradu [[projekt]]ne dokumentacije, pripremu površine, nanošenje premaza i kontrolu kvalitete tog sustava zaštite. Projektna dokumentacija određuje tip premaznog sredstva, način pripreme površine, metodu nanošenja premaza, postupke kontrole provedenih radova, načine otklanjanja uočenih nedostataka, mjere zaštite okoliša i zdravlja, potvrde o svojstvima i kvaliteti korištenih materijala od strane proizvođača i nezavisnih institucija te način održavanja sustava zaštite od korozije.
== Izvori ==
| |||