Dioklecijan: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklanjanje izmjene 4446056 suradnika 78.1.161.174 (razgovor) |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Diocletian Bueste.JPG|desno|mini|Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan, rimski car]]
'''Dioklecijan''', ([[Latinski jezik|lat.]] ''Gaius Aurelius Valerius Diocletianus''; '''Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan'''), ([[Salona]], [[22. prosinca]] [[245.]]<ref>Šušnjar, Bogdan, Sveti Dujam i salonitanski mučenici, str. 101.</ref> - [[Dioklecijanova palača|palača kraj Salone]], [[3. prosinca]] [[316.]]) bio je [[Dodatak:popis rimskih careva|rimski car]] ([[284.]] - [[305.]]). Zapovijedao vojskom u [[Mezija|Meziji]], zatim carskom gardom, a nakon [[Numerijan]]ove smrti proglašen carem (284.). Iduće godine imenovao je svojega prijatelja [[Maksimijan]]a cezarom, a 286. augustom i suvladarom, predavši mu na upravu zapadni dio Carstva. Osiguravši granice države na Eufratu i u Siriji, uzeo je 293. sebi za suvladara i cezara [[galerije|Galerija]], kojemu je dao kćer Valeriju za ženu; istodobno je i Maksimijan za svojega suvladara i cezara proglasio [[Konstancije I. Klor|Konstancija I.]] Time je u državi provedena [[tetrarhija]] (četverovlađe): Dioklecijan je izravno upravljao azijskim dijelom države i Egiptom, Galerije Balkanskim poluotokom i Podunavljem, Maksimijan Italijom, Recijom, Hispanijom i Afrikom, a Konstancije I. Galijom i Britanijom. Senat je izgubio vlast, a Rim nije više bio glavni grad [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Zakone, koji su vrijedili za cijelo Carstvo, izdavala su zajednički sva četiri vladara. Dioklecijan je vladao apsolutistički i, po orijentalnom uzoru, uveo strog dvorski ceremonijal. Posebno je važna njegova reformska djelatnost, kojoj je bila svrha da gospodarstveno i politički učvrsti Carstvo. Državu je podijelio na 12 dijeceza (101 provincija). Italiji je oduzeo dotadašnji povlašteni položaj glede plaćanja poreza, sredio financije i porezni sustav, preuredio novčani sustav, preustrojio vojsku, donio zakon o maksimiranju cijena živežnih namirnica i usluga ([[#Dioklecijanove reforme|Dioklecijanov edikt o cijenama]], 301.). Za njegove vladavine razvijala se u Carstvu i znatna građevinska djelatnost (terme u Rimu, ceste, utvrde, [[Dioklecijanova palača]]). U početku tolerantan prema kršćanima, Dioklecijan je poslije objavio četiri edikta (napose je važan onaj iz 303.) na temelju kojih je izvršen posljednji veliki progon kršćana u Rimskom Carstvu. Oboljevši u svojoj prijestolnici Nikomediji, 305. se dobrovoljno (s Maksimijanom) odrekao vlasti kao prvi i jedini rimski car, i povukao u svoju palaču nedaleko od Salone, gdje je i umro.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15274 Hrvatska enciklopedija (LZMK): Dioklecijan]</ref>
== Političke prilike u Carstvu prije Dioklecijana ==
| |||