Slavonski dijalekt: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 17:
Migracijama za vrijeme Turaka, takvo se stanje mijenja, prekida se doticaj s kajkavštinom, a seobama Hrvata s teritorija današnje BiH (okolica Soli, dolina rijeke Bosne, Turska hrvatska) mijenja se i sam dijalekt te se pojačavaju veze s druga dva susjeda, šćakavskim jekavskim (istočnobosanski dijalekt) i šćakavskim ikavskim (zapadni dijalekt).<br>
Pri tome je bitno napomenuti da je u međuvremenu [[zapadni_dijalekt|zapadni dijalekt]], odnosno dijalekti koji su ga činili novoštokaviziran(i) (jezgra novoštokavizacije su zapadnohumski i biokovsko-cetinski štakavski dijalekti starošćakavske ikavice, kao i neretvansko-pelješki prijelazni, ikavsko-jekavski dijalekt), a dobar dio veza se dogodio prije novoštokavske reforme u sjevernom dijelu zapadnog dijalekta.
Takvo se stanje prvenstveno očituje u druga dva poddijalekta; posavskim (ikavskim) i podunavskim (ikavsko-ekavskim odnosno ikavskim u dugim, a ekavskim u kratkim u Baranji i ikavskim u zapadnoj Bačkoj) koji su podosta srodni s južnočakavskim i šćakavskim poddijalektom [[zapadni_dijalekt|zapadnog dijalekta]].<br>
Iz tih razloga, dijalekt se najčešće naziva i starošćakavskim mješanog jata (izgovor jata varira od zatvorenog e do i, u raznim kombinacijama), a kako čuva dosta arhaičnih osobina (izgovor zatvorenog e npr.) i arhaičnim starošćakavskim.<br>
[[Vlahijska oaza]] u gradišću (starošćakavska ikavica) posjeduje srodnosti sa [[zapadni_dijalekt|zapadnim dijalektom]] i [[južnočakavski_dijalekt|južnočakavskim dijalektom]], a obično se uvrštava u posavski poddijalekt slavonskog dijalekta.
| |||