Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 119 bajtova ,  prije 4 godine
bez sažetka
Grci iz [[Sirakuza|Sirakuze]] na [[Sicilija|Siciliji]] su 390 pr. Kr. doplovili do otoka [[Vis]]a (''Issa''), [[Hvar]]a (''Pharos''), i [[Korčula|Korčule]] (''Corcyra Nigra''), i tu osnovali [[polis|gradove-države]] u kojima su živjeli poprilično izolirano.
 
Istovremeno dok su se grčke kolonije razvijale na otocima, Iliri su se organizirali na kopnu. Na njihovu umjetnost je uveliko utjecala [[Grčka umjetnost]] i oni su je čak kopirali. Poznata je bila ilirska kraljica [[Teuta]] koja je uspješno vodila obrambene ratove protiv Rimljana. Ipak Rimljani osvajaju ove oblasti u 1. stoljeću, nazivajući ih Ilirskom pokrajinama.
 
Rimljani <ref>[http://www.artchive.com/artchive/R/roman.html Roman Art]</ref> na cijelom priobalnom području reorganiziraju centre iz [[citadela]] u urbane gradove. Bilo je najmanje 30 gradova u [[Istra|Istri]], [[Liburnija|Liburniji]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]] s rimskim državljanstvom ([[civitas]]). Najbolje očuvana mreža rimskih ulica (decumanus/cardo) nalazila se u ''Epetionu'' (''Poreč'') i ''Jaderu'' ([[Zadar]]). Najbolje sačuvani rimski spomenici su iz grada ''Pole'' ([[Pula]]) uključujući [[amfiteatar u Puli|amfiteatar]] iz 2. stoljeća.
U 3. stoljeću, najveći i najznačajniji grad Dalmacije bila je [[Salona]] sa 40 000 stanovnika.
 
Nedaleko grada, imperator [[Dioklecijan]], rođen u Saloni, gradi oko 300. godine [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovu palaču]],<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=17691 C.Michael Hogan, "Diocletian's Palace", The Megalithic Portal, A. Burnham ed., Oct. 6, 2007]</ref> koja je najveći i najznačajniji spomenik kasnog antičkog perioda u svijetu. U 4. stoljeću, Salona postaje sentarcentar kršćanstva cjelokupnog zapadnog [[Balkan]]a. U njoj su bile mnogobrojne [[bazilika|bazilike]] i [[nekropola|nekropole]] a i dva svetcasveca su tu živjela u gradu u tom periodu: ''Domnius'' ([[Sveti Dujam]]) i ''Anastasius'' ([[Sveti Anastazije]]).
Jedna od malobrojnih očuvanih bazilika u zapadnoj Europi (pored one u [[Ravenna|Ravenni]]) iz ranog [[bizant]]skog perioda je [[Eufrazijeva bazilika]] u [[Poreč]]u iz 6. stoljeća.
[[Datoteka:Zadar2.jpg|mini|desno|200px|[[Predromanika|Predromanička]] '''[[crkva Sv. Donata]]''' u [[Zadar|Zadru]] iz 9. stoljeća.]]
U ranom Srednjem vijeku dolazi do velike [[Seoba naroda|Seoba naroda]] i ovaj period je vjerojatno bio ''Mračnomračno doba'' u kulturnom smislu sve do uspješnjeuspješne gradnje slavenskih država koje su surađivale s italičkim gradovima koji su preostali na obali.
 
 
{{glavni|Likovna umjetnost u Hrvatskoj}}
[[File:1240 portal Trogir.jpg|thumb|left|[[Radovanov portal]] na [[Trogirska katedrala|Trogirskoj katedrali]], oko 1240.]]
U 7. stoljeću Hrvati, zajedno s drugim [[Slaveni]]ma i [[Avari]]ma, dolaze sa Sjevera Europe na ova područja gdje i danas obitavaju. <ref>[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vsedov-slavs_2.html Valentin V. Sedov, ''Slavs in the Early Middle Ages'']</ref> Hrvati su bili veoma otvoreni prema [[rimska umjetnost|rimskoj umjetnosti]] i kulturi, ali prije svega prema [[kršćanstvo|kršćanstvu]].
 
Prve crkve <ref>[http://www.culturenet.hr/v1/english/panorama.asp?id=56 The First Croatian State]</ref> izgrađene su kao kraljevska svetišta, a najjači utjecaji rimske umjetnostuumjetnosti bili su u Dalmaciji gdje je urbanizacija bila najgušća, i gdje je bio veliki broj spomenika. Vremenom, taj utjecaj je zapostavljen s određenim pojednostavljenjima, izmjenjeni su nasljeđeni oblici a dolazi čak i do pojave originalnih građevina.
Najveća i najkompliciranija središtesredišnje-bazirana crkva je crkva sv. Donata u [[Zadar|Zadru]]. Iz ovih vremena, s njenom veličinom i ljepota se mogla jedino mjeriti [[Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu]]. Ograda [[oltar]]a i prozori su bili ukrašeni s providnim [[ornament]]ima poznatim pod nazivom [[hrvatski pleter]].
Neki put natpisi su bili napisani [[glagoljica|glagoljicom]]. Ubrzo je glagoljica zamjenjena latinicom na ogradama oltara i [[arhitrav]]ima starih hrvtskih crkava.
 
 
[[File:Dubrovnik-L04-1.jpg|right|thumb|260 px|Zidine [[Dubrovnik]]a, [[UNESCO]]-va baština]]
Ulazeći u zajedničku državu s [[Mađarska|Mađarskom]] u 12. stoljeću, Hrvatska gubi svoju neovisnost, ali ne gubi veze sa sjeverom i zapadom, i na taj način dolazi do jakog srednjeuropskog utjecaja na hrvatsku kulturu. Rano [[romanika|romanička]] umjetnost pojavljuje se u Hrvatskoj početkom 11. stoljeća s jakim razvojem [[manastir]]a i reformom crkve. U tom periodu, veliki broj vrijednih spomenika i [[artefakt]]a napravljen je duž obale, kao npr. [[Zadarska katedrala]] (crkva Sv. Stošije) u Zadru (13. stoljeće). U hrvatskom [[Romaničko kiparstvo|romaničkom kiparstvu]], imamo transformaciju iz ukrasnih pletera u figurativne reljefe. Najbolji primjer romaničkih skulptura su: drvena vrata [[Splitska katedrala|Splitske katedrale]] (napravavljena os stranedjelo [[Andrija Buvina|Andrije Buvine]] (oko 1220.) i kameni portal [[Trogirska katedrala]], djelo [[Majstor Radovan|majstora Radovan]] (oko 1240). Brojne su rane [[freska|freske]] koje su najbolje očuvane u Istri. Na njima je moguće vidjeti mješavinu utjecaja iz Istočne i Zapadne Europe. Najstarije minijature su iz 13. stoljeća, u knjigama [[Evanđelje|Evanđelja]] iz Splita i Trogira.
[[File:Portal_Zagrebacke_katedrale.jpg|left|thumb|Portal Zagrebačke katedrale]]
Umjetnost [[Gotika|gotike]] događa se u 14. stoljeću u zlatno doba slobodnih dalmatinskih gradova koji su trgovali s hrvatskom vlastelom na kopnu. Najveći gradski projekt iz ovog vremena bila je izgradnja [[Stonske zidine|Stonskih zidna]], oko sedam kilometara zidina sa stražarskim kulama (14. stoljeće). [[Tatari]] su razrušili romanničku katedralu u Zagrebu tijekom njihognjihovog drugedrugog [[Tatarski pohod na Europu|pohoda na Europu]] 1240., ali ubrzo poslije njihovog napuštanja Zagreba, mađarski kralj [[Bela IV.]] dodjeljuje gradu Zagrebu naslov slobodnog grada ''[[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnom bulom kralja Bele IV.]]'' [[1242.]] godine. Ubrzo zatim biskup Timotej započinje ponovno izgradnju katedrale u gotičkom stilu.
 
[[Zadar]] je bio neovisan grad [[Mletačka republika|Mletačke republike]]. Najljepši primjeri gotičkog humanizma u Zadru su reljefi na pozlaćenom srebrnom limu, npr. na ''[[Škrinja Svetog Šimuna|Škrinji Sv. Šimuna]]'' (1380. majstor iz [[Milano|Milana]]). Gotičko slikarstvo je slabije očuvano, a najljepši radovi se mogu vidjeti u Istri u obliku fresaka npr. ''Vincenta iz Kastva'' u ''Crkvi sv. Marije'' u ''ŠkriljinahŠkriljinama'' nedaleko ''Berama'', 1474. Iz tog doba su dva [[iluminirani rukopis|ilumirana rukopisa]] koje su napravili splitski svećenici, ''[[Hvalov zbornik]]'' (danas u Zagrebu) i ''[[Hrvojev misal]]'' (danas u [[Istanbul]]u).
 
[[Datoteka:Sibenik_katedrala.jpg|thumb|left|<center>Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, uvrštena u [[UNESCO]]-ov [[Svjetska baština|popis svjetskog kulturnog nasljeđa]]]]
[[Datoteka:Giulio Clovio 001.jpg|mini|desno|<center>[[Julije Klović]], [[Minijatura (slikarstvo)|minijatura]] ''Sv. Ivan iz Kölnskog evanđelja'', [[pergament]] na papiru, 1532., Knjižnica sveučilišta John Rylands, [[Manchester]].]]
U 15. stoljeću Hrvatska je bila podijeljena između tri države: sjeverni dio Hrvatske je bio dio [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], Dalmacijom je vladala [[Mletačka Republika]] (s izuzetkom [[Dubrovnik]]a), dok je Slavonija bila pod [[Otomansko Carstvo|Otomanskim Carstvom]]. Dalmacija je bila na periferiji nekoliko utjecaja tako da je na religijsku i javnu arhitekturu jasno utjecala talijanska [[renesansa]]. Tri djela iz ovog perioda su od europske važnosti, i koja su doprinjela daljem razvoju renesansne arhitekture: [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrala sv. Jakova]] u [[Šibenik]]u, 1441. (djelo [[Juraj Dalmatinac|Juraja Dalmatinca]]; ''Kapela blaženog Ivana'' u trogirskoj katedrali 1468. (djelo [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]); ''Sorkočevića vila'' na ''[[Lapad]]u'' nedaleko Dubrovnika 1521.
(s izuzetkom [[Dubrovnik]]a), dok je Slavonija bila pod [[Otomansko Carstvo]]. Dalmacija je bila na periferiji nekoliko utjecaja tako da je na religijsku i javnu arhitekturu jasno utjecala talijanska [[renesansa]]. Tri djela ii ovog perioda su od europske važnosti, i koja su doprinjela daljem razvoju renesansne arhitekture: [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrala sv. Jakova]] u [[Šibenik]]u, 1441. (djelo [[Juraj Dalmatinac|Juraja Dalmatinca]]; ''Kapela blaženog Ivana'' u trogirskoj katedrali 1468. (djelo [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]); ''Sorkočevića vila'' na ''[[Lapad]]u'' nedaleko Dubrovnika 1521.
 
U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, početak ratova s Otomanskim Carstvom prouzročio je mnogobrojne probleme ali na duže staze gledano dolazi do pojačanog sjevernog kulturnog utjecaja, imajući vladare iz [[Habsburg|Austrije]]. Otomanski Turci su bilo poznati po svom nasilju. Sa stalnom opasnošću koja je dolazila od Turaka s istoka, bilo je skromnih utjecaja renesanse, dok su se [[utvrdno graditeljstvo|utvrde]] tresle, kao npr. utvrđeni grad [[Karlovac]] (1579.) i utvrda hrvatske plemićke obitelji [[Ratkaj]] u ''Velikom Taboru'' (16. stoljeće). Neki poznati hrvatski renesansni umjetnici živjeli su i radili u drugim zemljama, poput braće [[Franjo Vranjanin|Franje]] i [[Lucijan Vranjanin|Lucijana Vranjanina]], minijaturistminijaturista [[Julije Klović|Julija Klovića]], i poznatipoznatog slikarslikara manirizma [[Andrija Medulić|Andrije Medulića]] (učitelj [[El Greco|El Greca]]).
 
[[Datoteka:Svvlaho_photo.jpg|mini|250px|lijevo|Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku]]
U 17. i 18. stoljeću, Hrvatska se ujedinila s dijelovima koje su okupirali [[Mletačka Republika]] i [[Otomansko Carstvo]].
 
Ujedinjenje je pridonijelo iznenadnom napretkuprocvatu svih oblika umjetnosti. Velike utvrde za zaštitnim rovovima i brojnim kulama izgrađeniizgrađene su zbog stalnih opasnosti koje su dolazile od OtomanlijaOsmanlija. Dvije najveće utvrde bile su [[Osijek]] i [[Slavonski Brod]]. Kasnije ove utvrde prerastaje u velike gradove. Urbano planiranje u baroknom stilu se može pronaću u brojnim kradovimagradovima npr. u [[Karlovac|Karlovcu]], [[Bjelovar]]u, [[Koprivnica|Koprivnici]], i [[Virovitica|Virovitici]]. U dalmatinskim gradovima mogu se također naći barokne kule i [[bastion]]i ugrađeni u stare zidine, kao one u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u ili u [[Hvar]]u. Ipak, najveći barokni projekt ostvaren je u Dubrovniku u 17. stoljeću poslije razornog potresa u 1667. godini kada je skoro cijeli grad razrušen.
 
[[Zidno slikarstvo]] cvjeta u svim dijelovima Hrvatske, od iluzionističkih fresaka u crkvi ''Crkvi sv. Marije'' u [[Samobor]]u, ''Crkvi sv. Katarine'' u [[Zagreb]]u pa sve do [[isusovci|isusovačke]] crkve u Dubrovniku. Razmjena umjetnika između Hrvatske i drugih europskih država bila je prisutna. Najpoznatiji hrvatski slikar bio je [[Federiko Benković]] koji je skoro cijeli svoj život radio u Itaiji, dok je međutim jedan talijanski umjetnik, ''Francesco Robba'', svoje najbolje barokne skulpture ostvario u Hrvatskoj.
 
 
U 19. stoljeću [[romantizam|pokret romantizma]] bio je sentimentalan, nježan i suptilan. Krajem 19. stoljeća, arhitekt Herman[[Hermann BolleBollé]] poduzeo je jedan od najvećih projekata europskog historicizma, pola kilometra dug neo-renesansne lukove sa dvadeset kupola na groblju [[Mirogoj]] u Zagrebu. Istovremeno, gradovi u Hrvatskoj dobivaju važan urbani izgled. Zgrada koja je naglašavala sve tri vizualne umjetnosti je bivša zgrada ''Ministarstva molitve i obrazovanja'' (tzv. "Zlatna dvorana") u Zagrebu (H. Bollé, 1895). [[Vlaho Bukovac]] donosi iz Pariza duh [[impresionizam|impresionizma]], i snažno utječe na mlađe umjetinike (uključujući i autora "Zlatne dvorane").
[[Mirogoj]] u Zagrebu. Istovremeno, gradovi u Hrvatskoj dobivaju važan urbani izgled. Zgrada koja je naglašavala sve tri vizualne umjetnosti je bivša zgrada ''Ministry of Prayer and Education'' (so called "Golden Hall") u Zagrebu (H. Bolle, 1895). [[Vlaho Bukovac]] donosi iz Pariza duh [[impresionizam|impresionizma]], i snažno utječe na mlađe umjetinike (including the authors of "Golden Hall").
 
Burno 20. stoljeće u hrvatskoj povijesti utjecalo je na politička i kulturna zbivanja u Hrvatskoj u više navrata, ali i pored toga Hrvatska je zadržala svoj osebujan položaj na raskrižju različitih kultura.