Svemirsko prostranstvo: razlika između inačica

'''Svemirsko prostranstvo''', '''vanjski svemir''' ili ponekad samo '''svemir''' je praznina između [[nebeska tijela|nebeskih tijela]], uključujući [[Zemlja|Zemlju]].<ref>Dainton, Barry (2001), [http://books.google.com/books?id=FZIpo06bdCsC&pg=PA132 "Conceptions of Void"], Time and space, McGill-Queen's Press, ISBN 0-7735-2306-5, str. 132–133. </ref> Nije u potpunosti prazan, nego ga čini [[vakuum]] s vrlo malo čestica. Većinom je to [[vodik]] i [[helij]] u [[plazma (fizika)|plazmenom]] obliku, zatim [[elektromagnetsko zračenje]], [[magnetsko polje|magnetska polja]], [[svemirska neutrinska pozadina|neutrina]], [[svemirska prašina]] i [[kozmičke zrake]]. Osnova je temperatura 2,7&nbsp;[[kelvin|kelvina]] (K), kako je postavljeno [[svemirsko pozadinsko zračenje|pozadinskim zračenjem]] od [[Veliki prasak|Velikog praska]].<ref name="CBE2008">{{Citation | first1 = David T. | last1 = Chuss | title = Cosmic Background Explorer | publisher = NASA Goddard Space Flight Center | date = June 26,. lipnja 2008. | url = http://lambda.gsfc.nasa.gov/product/cobe/ | accessdate= 2013-04-27. travnja 2013. | postscript= . }}</ref>

Za plazmu gustoće manje od jednog vodikovog atoma po prostornom metru i temperature milijuna kelvina u [[toplo-vrući međugalaksijski medij|prostoru među galaksijama]] računa se da je većina [[barion|barionske tvari]] u vanjskom svemiru. Lokalne koncentracije kondenzirale su se u [[zvijezda|zvijezde]] i [[galaksija|galaksije]]. U većini galaksija promatranja daju dokaz da je 90% mase u nepoznatu obliku, zvanom [[tamna tvar]], koja interaktira s drugom tvari preko [[gravitacija|gravitacijskih]] ali ne i [[elektromagnetska sila|elektromagnetskih sila]].<ref>Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, ISBN 0-7167-8694-X, str. 573, 599–601.</ref><ref name="Trimble 1987" >{{cite journal |last=Trimble |first=V. |date=1987 |title=Existence and nature of dark matter in the universe |journal=[[Annual Review of Astronomy and Astrophysics]] |volume=25 |issue= |pages=425–472 |bibcode=1987ARA&A..25..425T |doi=10.1146/annurev.aa.25.090187.002233}}</ref> Podatci pokazuju da najveći dio [[ekvivalencija mase i energije|masa-energije]] u [[vidljivi svemir|vidljivom svemiru]] je svemirska [[vakuumska energija]] koju astronomi označuju imenom [[tamna energija]].<ref name="nasa_darkenergy">{{cite web | url=http://science.nasa.gov/astrophysics/focus-areas/what-is-dark-energy/ | title=Dark Energy, Dark Matter | work=NASA Science | accessdate=May 31,. svibnja 2013. | quote="It turns out that roughly 68% of the Universe is dark energy. Dark matter makes up about 27%."}}</ref><ref>Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, ISBN 0-7167-8694-X, str. 650-653</ref> Međugalaksijski prostor zauzima veći dio obujma [[svemir|svemira]], pa čak i galaksije i zvjezdani sustavi skoro se najvećim dijelom sastoje od prazna prostora.