|
Upravno pripadaju [[Pučišća|Pučišćima]].
Pražnica su drevno srednjovjekovno naselje, a spominje se već u XII. st. Pučanstvo sačinjavaju: pastiri, radnici i poljodjelci. U mjestu su dva kamenoloma i nekoliko klesarskih radionica, te jedna radionica za obradu plastike. Ima četverogodišnja škola (27 učenika za šk.g 2012/13), dječji vrtić (preko 20 djece) pošta, prodavaonica, gostionica, ima vodovod, prometna povezanost autobusom.
<strong>Matične knjige su se vodile od 1500. god., ali su izgorjele u II. svj. ratu, pa se danas vode od 1945. </strong>U II. svjetskom ratu zapaljeno je cijelo selo pa je tako izgorjela župna kuća, kao i škola. Župna kuća je, odmah nakon rata, popravljena, a posljednjih godina temeljito obnovljena. Ruševina škole i danas stoji kao sablast podsjećajući na tragična vremena. U posljednje vrijeme je pokrenuta obnova, jer se u toj zgradi misli postaviti muzej srednjevjekovnih reljefa.
Ime župe izvorno je Pražnica. U vezi je s glagolom pražiti ( usp. na Braču praženi kruh i supraška - - zapretena žerava). Toponim podsjeća na davno paležom očišćene terene radi dobivanja obradiva tla.
<strong>Povijest</strong>
Istočno od Pražnica, uokolo crkve sv. Jurja, bilo je srednjevjekovno naselje <strong>Straževnik, </strong>potvrđeno u ispravi početkom XII. st. Ovo naselje je dugo dijelilo istu sudbinu s Pražnicama sve do XVI st. kad je zamrlo a Straževničani se raselili po Pražnicama i Pučišćima.. „Selo na Pražnicah" spominje Povaljska listina 1184. g.
U ispravama iz XV. st. navode se Pražnica i Straževnik, a u vezi s naseljavanjem Pučišća koja su do tada bila njihovo područje s granicom u današnjim Solinama u pučiškoj luci. Crkvene vizitacije krajem XVI. st. ne spominju Straževnik. Njegov župnik Marin preselio se u Pražnice. Ondje sagradiše <strong>župnu crkvu sv. Ante Opata.</strong>
Župna crkva je sagrađena 1400. godine u čast sv. Ante Opata (17. siječnja) To je glavni patron župe, uz suzaštitnika sv. Klementa, papu i mučenika (23. studenoga) koji se također slavi.
Župna crkva je proširena 1766. g. a posvećena 1802. god. od biskupa Anđela Petra Gallija. 1855. ponovo je proširena. Ima pet mramornih oltara i šesti mramorni prema puku.
U župnoj crkvi je zanimljiv glavni oltar u baroknom stilu s kamenim reljefom koji prikazuje sv. Obitelj u gornjem prostoru, te svece Antuna i Ivana Krstitelja u donjem dijelu, rad škole Nikole Firentinca.
Na bočnom oltaru, s desne strane, je kameni reljef koji u donjem dijelu prikazuje sv. Jerolima u spilji, a u gornjem, polukružnom zabatu koji je u obliku školjke, nalazi se Bogorodica s djetetom, XVI. stoljeće. Ikonografski elementi s reljefa upućuju na radove poznatog majstora Andrije Alešija, koji je ovamo dolazio i uzimao kamen za svoje radove po Dalmaciji.
U Župi se posebno doživljava Vazmeno otajstvo, te blagdani zaštitnika i suzaštitnika župe, Tijelovo, Velika Gospa, Svi sveti i Božić. Nedjeljna misa je u 9 sati (za sada),a svakog radnog dana prema duljini dana: zima - ljeto od 16 - 19 sati.
<strong>Ostale crkvice</strong>
<strong>Crkva sv. Jurja </strong>u Straževniku. Do nje se može doći i iz Gornjeg Humca. Vrata su iz 16.stoljeća u gotičkom stilu. U crkvici su lijepe arkade, bačvasti svod i polukružno svetište. Zvonik je zidan istim čvrstim kamenjem kao i crkvica, a ona se spominje 1111. Ovaj se zvonik smatra najstarijim poznatim zvonikom na preslicu u Dalmaciji. U crkvi je vrijedan renesansni reljef iz XV.stoljeća. U zabatu reljefa je Bogorodica s djetetom, a donji dio prikazuje ispaćenog Krista u klečećem stavu podržavana , a donji dio koji je mlađi, prikazuje borbu sv. Jurja s krilatim zmajem koji izlazi iz pećine. Ovaj dio reljefa upućuje na bračkog autora Nikolu Lazanića.
<strong>Crkvica sv. Klementa </strong>je na Klinjim glavama, gdje je bilo groblje Straževničana. Crkvica je zaklonjena visokim i starim česminama. U crkvi je reljef koji prikazuje mladolikog papu Klementa s uklesanom godinom 1534.
Pražnica i Straževnik čuvaju nekoliko vrlo kvalitetnih reljefa. Nije stoga bez razloga pretpostavka A. Jutronića, koji porijeklo velikog umjetnika Andrije Buvine, majstora znamenitih vrata splitske katedrale, nalazi u plemenu pražničkih Buvinića, koji se ovdje kontinuirano spominju od kraja XV. stoljeća do danas.
<strong>Crkvica sv. Ciprijana. </strong>Put alejom velikih čempresa vodi nas na mjesno groblje gdje se nalazi crkvica sv. Ciprijana iz XIII. stoljeća. U njoj se nalazi renesansni kameni reljef iz 1467. koji ima značajno mjesto u povijesti umjetnosti Dalmacije. To je najstariji kameni renesansni reljef na Braču. Reljef je omanji poliptih s tri uokvirena prostora. U sredini je prikazan Krist u stavu blagoslova s otvorenom knjigom. S lijeve strane je sv. Ante Opat, a s desne sv. Ivan obučen u kostrijet. U zabatu je isklesana Bogorodica s Djetetom. Smatra se da je ovaj reljef djelo poznate radionice Nikole Firentinca.
<strong>Crkvica svih svetih</strong> se nalazi, kako mještani nazivaju, na Selu. Podigao ju je godine1638. A. Mihovilović. U njoj su, još u XVII. stoljeću, nazočni elementi romaničko-gotičkog stila. Ima zvonik na preslicu, a na nadvratniku je natpis s godinom gradnje.
== Promet ==
| 