Kult ličnosti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 31.176.199.244 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Rovoobo |
||
Redak 3:
Kult osobnosti često nalikuje na [[religija|religiju]] zamijenujiče obožavanje društva prema „velikim vođi“ države.
Oblici kultova osobnosti su karakteristične za mnoge [[diktatura|diktature]], ali mogu i postojati u demokratskim sustavima. Različiti kultovi osobnosti su postojali primjerice u [[fašizam|fašistickoj]] Italiji [[Benito Mussolini]]ja, [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkoj]] Njemačkoj [[Adolf Hitler]]a, te [[realsocijalizam|realsocijalističkim]] diktaturama poput [[Rumunjska|Rumunjske]]
Izraz je prvi put upotrijebio [[Nikita Hruščov]] u izvještaju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa [[Komunistička stranka Sovjetskog Saveza|Komunističke stranke Sovjetskog Saveza]] (1956.), u kojemu je apologiju [[Staljin|Josifa Visarionoviča Staljina]] i cijeli sustav političkih, propagandnih i represivnih mjera koji se tom apologijom služio osobito u tijeku posljednja dva desetljeća Staljinove vlasti označio kao [[kult]] osobnosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta osobnosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, represalije protiv političkih protivnika, koje su uključivale i njihovo uništenje, partijske [[čistke]], masovno deportiranje "neprijatelja naroda", često i posve neupućenih građana. Sve te zlouporabe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult osobnosti se diferncirao kao poseban oblik [[autokracija|autokratske]] vladavine koja se temelji na posvemašnoj [[birokracija|birokratizaciji]] društvenog i političkog života.
== Kult osobnosti Josipa Broza Tita u SFRJ ==
Komunisti su i nakon smrti [[Josip Broz|Josipa Broza Tite]] nastavili kultom osobnosti. Politički život odvijao se pod parolom "Poslije Tita Tito". Pojačana je [[ideologija|ideološka]] dimenzija u osnovnoškolskom i srednjoškoslom obrazovanju kvizom "[[Titovim stazama revolucije]]" pri čemu su pobjednicima osiguravane nagrade i prednost pri dobivanju potpora i upisima na fakultete.
U [[mediji]]ma i na javnim priredbama isticana je zakletva "[[Druže Tito, mi ti se kunemo]]". 25. svibnja slavljen je kao "[[dan mladosti]]" s raznim [[ritual]]ima iskazivanja obožavanja. Onaj tko je uspio javno pokazati više poštovanja ili odanosti za lik i djelo Tita nametao se za neku vrstu njegova poslanika. Trend [[titoizam|titoizma]] prepoznali su pored komunističkih [[funkcioner]]a i [[lokalni karijerist|lokalni karijeristi]] te nezaposleni [[omladinci]] koji su [[hodočašće|hodočastili]] pješice na njegov grob da bi na povratku od mjesnih komiteta tražili pravo na posao ili neku drugu vrstu prava odnosno nagrade za pravovjernost.<ref>Ivica (Ivo) Lučić, ''Uzroci rata, Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine'', Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 33.</ref>
== Karakteristike kulta osobnosti ==
Line 12 ⟶ 16:
* opasnost za život i zdravlje i [[disident]]a, uhićenja, ili "nestanaci" [[režim]]skih kritičara
* Pretjerana prisutnost slika i slogana na primjer u privatnim domovima, školama i tvrtkama, kao i u svim [[mediji]]ma
* Označavanje javnih objekata, škola, ulica, trgova, športskih objekta, gradova, u skladu s vođom (npr.
* Često apsurdne korelacije između osoba u raznim sferama života i velikog vođe.
Line 25 ⟶ 29:
datoteka:SaddamHusseinBronzeskulpturen.jpg|[[Saddam Hussein]]
datoteka:Castro sign.jpg|[[Fidel Castro]]
datoteka:Titov spomenik.jpg|[[Josip Broz Tito]]
datoteka:Francoayto.jpg|[[Francisco Franco]]
datoteka:Propaganda poster Ceausescu.jpg |[[Nicolae Ceauşescu]]
| |||