Kultura u Hrvatskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
48 sati bez uređivanja suradnika koji je postavio predložak |
m Sitno, razmaci, poveznice. |
||
Redak 3:
Zbog svog geografskog položaja, [[Hrvatska]] predstavlja mješavinu četiri različite kulturne sfere. Područje je bilo raskrižje između zapadnog i istočnog kulturnog i političkog utjecaja, još od podjele na [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] i [[Istočno Rimsko Carstvo]], ali i dio [[Srednja Europa|Srednje]] i Mediteranske Europe.<ref name="HTZ-History-Culture">{{cite web|publisher=Croatian National Tourist Board|url=http://croatia.hr/en-GB/Discover-Croatia/Culture-and-History|title=Culture and History|accessdate=7 October 2011}}</ref> [[Ilirski pokret]] je bio najznačajniji period nacionalne kulturne povijesti, kao što se pokazalo da je 19. stoljeće bilo ključno u emancipaciji [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]], i razvoju umjetnosti i kulture na svim poljima, dajući mnogobrojne povjesne osobe.
Vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kulturni doprinos ostatku svjetske kulture, otkriće [[kravata|kravate]].
== Drevna baština ==
Drevni spomenici iz [[paleolitik]]a, napravljeni su od jednostavnog kamena i kosti. U neke od najstarijih ostataka, ubrajaju se 100
Najinteresantniji ostaci iz [[Bakreno doba|bakrenog doba]] ili eneolitika pripadaju ''[[Vučedolska kultura|Vučedolskoj kulturi]]''. U [[Brončano doba]] dolazi do razvoja ''Vinkovačke kulture'' (nazvane po gradu [[Vinkovci]]ma) koja je prepoznatljiva po brončanim fibulama, koje su mijenjale predmete poput igala i dugmadi.
Line 15 ⟶ 14:
Grci iz [[Sirakuza|Sirakuze]] na [[Sicilija|Siciliji]] su 390 pr. Kr. doplovili do otoka [[Vis]]a (''Issa''), [[Hvar]]a (''Pharos''), i [[Korčula|Korčule]] (''Corcyra Nigra''), i tu osnovali [[polis|gradove-države]] u kojima su živjeli poprilično izolirano.
Rimljani
U 3. stoljeću, najveći i najznačajniji grad Dalmacije bila je [[Salona]] sa 40
Nedaleko grada, imperator [[Dioklecijan]], rođen u Saloni, gradi oko 300. godine [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovu palaču]],<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=17691 C.Michael Hogan, "Diocletian's Palace", The Megalithic Portal, A. Burnham ed., Oct. 6, 2007]</ref> koja je najveći i najznačajniji spomenik kasnog antičkog perioda u svijetu. U 4. stoljeću, Salona postaje centar kršćanstva cjelokupnog zapadnog [[Balkan]]a. U njoj su bile mnogobrojne [[bazilika|bazilike]] i [[nekropola|nekropole]] a i dva sveca su živjela u gradu u tom periodu: ''Domnius'' ([[Sveti Dujam]]) i ''Anastasius'' ([[Sveti Anastazije]]).
Jedna od malobrojnih očuvanih bazilika u zapadnoj Europi (pored one u [[Ravenna|Ravenni]]) iz ranog [[bizant]]skog perioda je [[Eufrazijeva bazilika]] u [[Poreč]]u iz 6. stoljeća.
[[Datoteka:Zadar2.jpg|mini|desno|200px|[[Predromanika|Predromanička]] '''[[crkva Sv. Donata]]''' u [[Zadar|Zadru]] iz 9. stoljeća.]]
U ranom Srednjem vijeku dolazi do velike [[Seoba naroda|
== Umjetnost ==
{{glavni|Likovna umjetnost u Hrvatskoj}}
[[File:1240 portal Trogir.jpg|thumb|left|[[Radovanov portal]] na [[Trogirska katedrala|Trogirskoj katedrali]], oko 1240.]]
U 7. stoljeću Hrvati, zajedno s drugim [[Slaveni]]ma i [[Avari]]ma, dolaze sa Sjevera Europe na ova područja gdje i danas obitavaju.
Prve crkve
Najveća i najkompliciranija središnje-bazirana crkva je crkva sv. Donata u [[Zadar|Zadru]]. Iz ovih vremena, s njenom veličinom i ljepota se mogla jedino mjeriti [[Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu]]. Ograda [[oltar]]a i prozori su bili ukrašeni s providnim [[ornament]]ima poznatim pod nazivom [[hrvatski pleter]].
Neki put natpisi su bili napisani [[glagoljica|glagoljicom]]. Ubrzo je glagoljica
[[File:Dubrovnik-L04-1.jpg|right|thumb|260 px|Zidine [[Dubrovnik]]a, [[UNESCO]]-va baština]]
Line 53 ⟶ 50:
U 17. i 18. stoljeću, Hrvatska se ujedinila s dijelovima koje su okupirali [[Mletačka Republika]] i [[Otomansko Carstvo]].
Ujedinjenje je pridonijelo iznenadnom procvatu svih oblika umjetnosti. Velike utvrde za zaštitnim rovovima i brojnim kulama izgrađene su zbog stalnih opasnosti koje su dolazile od Osmanlija. Dvije najveće utvrde bile su [[Osijek]] i [[Slavonski Brod]]. Kasnije ove utvrde
[[Zidno slikarstvo]] cvjeta u svim dijelovima Hrvatske, od iluzionističkih fresaka u crkvi ''Crkvi sv. Marije'' u [[Samobor]]u, ''Crkvi sv. Katarine'' u [[Zagreb]]u pa sve do [[isusovci|isusovačke]] crkve u Dubrovniku. Razmjena umjetnika između Hrvatske i drugih europskih država bila je prisutna. Najpoznatiji hrvatski slikar bio je [[Federiko Benković]] koji je skoro cijeli svoj život radio u Itaiji, dok je međutim jedan talijanski umjetnik, ''Francesco Robba'', svoje najbolje barokne skulpture ostvario u Hrvatskoj.
U
▲U 19. stoljeću [[romantizam|pokret romantizma]] bio je sentimentalan, nježan i suptilan. Krajem 19. stoljeća, arhitekt [[Hermann Bollé]] poduzeo je jedan od najvećih projekata europskog historicizma, pola kilometra dug neo-renesansne lukove sa dvadeset kupola na groblju [[Mirogoj]] u Zagrebu. Istovremeno, gradovi u Hrvatskoj dobivaju važan urbani izgled. Zgrada koja je naglašavala sve tri vizualne umjetnosti je bivša zgrada ''Ministarstva molitve i obrazovanja'' (tzv. "Zlatna dvorana") u Zagrebu (H. Bollé, 1895). [[Vlaho Bukovac]] donosi iz Pariza duh [[impresionizam|impresionizma]], i snažno utječe na mlađe umjetinike (uključujući i autora "Zlatne dvorane").
Burno 20. stoljeće u hrvatskoj povijesti utjecalo je na politička i kulturna zbivanja u Hrvatskoj u više navrata, ali i pored toga Hrvatska je zadržala svoj osebujan položaj na raskrižju različitih kultura.
== Glazba ==
{{glavni|Hrvatska glazba}}
Na glazbu u Hrvatskoj su utjecala dva glavna pravca: srednjoeuropski, koji je zastupljen u središnjim i sjevernim djelovima zemlje, kao i u [[Slavonija|Slavoniji]], i mediteranski, zastupljen uglavnom u obalnom području Dalmacije i Istre.
Line 68 ⟶ 64:
U Hrvatskoj su popularni [[pop]] i [[rock]], često u kombinaciju sa dalmatinskim ili slavonskim narodnim elementima. Od sredine 20. stoljeća pa na ovamo, [[šlager]]i i glazba inspirirana [[šansona]]ma bili su okosnica hrvatske popularne glazbe.
== Obrazovanje ==▼
▲==Obrazovanje==
{{glavni|Obrazovanje u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:FER Zagreb.jpg|mini|250px|Zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu]]
Line 75 ⟶ 70:
Državljani Hrvatske imaju zagarantirano pravo besplatnog osnovnog i srednjeg školstva, i djelimično i na sveučilištima.
U Hrvatskoj
Više obrazovanje
Postoje također i druge obrazovne i znanstvene ustanove, kao npr. [[Institut Ruđer Bošković]]) ili [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]], institucija koja proklamira jezik, kulturu i znanost od 1866. godine.
[[Katolička Crkva]] je potpomogla osnivanju velikog broja obrazovnih ustanova u Hrvatskoj. Čak i danas Crkva nastavlja sa obrazovnim radom kroz brojne seminare na teološkim fakultetima u zemlji, kao i na [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskom hrvatskom zavodu svetog Jeronima]] za hrvatske studente u [[Rim]]u.
== Poznati Hrvati ==
{{glavni|Popis poznatih Hrvata}}
[[Datoteka:Estatua de Tomislav de Croacia, Zagreb, Croacia, 2014-04-13, DD 01.JPG|mini|200px|[[Robert Frangeš-Mihanović]], '''Kralj [[Tomislav]]''', 1928.-38., bronca, Trg kralja Tomislava, [[Zagreb]].]]
Ovo je
* knez [[Domagoj]]
* knez [[Branimir]]
Line 90 ⟶ 85:
* kralj [[Petar Krešimir IV.]]
* kralj [[Dmitar Zvonimir]]
* [[Ante Starčević]], "otac
* [[Nikola Šubić Zrinski]], državnik i vojskovođa
* pjesnik [[Marko Marulić]]
Line 98 ⟶ 93:
* pjesnik [[Ivan Gundulić]]
* [[Josip Jelačić]], hrvatski [[ban]] i general
*
* [[Ivan Vukić]], izumitelj [[torpedo|torpeda]]
* kemičar [[Lavoslav Ružička]]
Line 105 ⟶ 100:
* pisac [[Miroslav Krleža]]
* pisac [[Vladimir Nazor]]
* [[Josip Broz Tito]], predsjednik Jugoslavije
* Seizmolog [[Andrija Mohorovičić]], otkrio [[Mohorovičićev diskontinuitet]]
== Arhitektura ==
{{glavni|Hrvatska arhitektura}}
'''Hrvatska arhitektura''' je [[arhitektura]] na području današnje Republike [[Hrvatska|Hrvatske]]; arhitektura [[Hrvati|Hrvata]] od [[pretpovijest]]i pa do danas. Na hrvatsku arhitekturu djelovali su utjecaji susjednih zemalja. Austrijski i mađarski utjecaji su vidljivi na javnim mjestima kao i na zgradama u sjevernom i srednjem dijelu zemlje. Veliki trgovi nazvani po kulturnim junacima, dobro održavani parkovi i pješačke zone, su slike ovih gradova, posebice gdje su velika [[Barokna arhitektura|barokna]] zdanja sagrađena , npr. u Varaždinu i Karlovacu.<ref name="Varaždin-CTB-Baroque">{{cite web|publisher=Varaždin County] Tourist Board|url=http://www.turizam-vzz.hr/en/posjetite/varazdin/|title=Varaždin – Baroque Capital of Croatia|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="JL-Karlovac-Baroque">{{cite news|newspaper=Jutarnji list|url=http://www.jutarnji.hr/najljepsi-gradovi-sjeverne-hrvatske---karlovac--ozalj--ogulin/877654/| title= Najljepši gradovi Sjeverne Hrvatske – Karlovac, Ozalj, Ogulin|trans_title=The Most Beautiful Cities of the Northern Croatia – Karlovac, Ozalj, Ogulin|language=Croatian|date=14 August 2010|accessdate=10 October 2011}}</ref>
Vremenom utjecaj [[Art Nouveau]] se odražavao i na običnu arhitekturu.<ref name="IPU-Art-Nouveau">{{cite journal|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti|issn=0350–3437| publisher=Institute of Art History (Croatia)|format=PDF|language=Croatian|url=http://www.hart.hr/uploads/documents/354.pdf|author=Darja Radović Mahečić|title=Sekvenca secesije – arhitekt Lav Kalda|trans_title=Sequence of the Art Nouveau – Architect Lav Kalda|year=2006|volume=30|pages= 241–264|accessdate=10 October 2011}}</ref> Duž obale imamo mediteransku arhitekturu sa jakim utjecajem [[arhitektura renesanse]] a u glavnim gradovima pojačanu djelima arhitekata [[Juraj Dalmatinac|Juraja Dalmatinca]] i [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]. Najstariji očuvani primjer hrvatske arhitekture su crkve iz 9. stoljeća a najveća i najpoznatija od njih je [[Crkva sv. Donata u Zadru]].<ref name="MVPEI-Art">{{cite web|publisher=Ministry of Foreign Affairs and European Integration (Croatia)|url=http://www.mfa.hr/MVP.asp?pcpid=1467|title=CROATIAN ART HISTORY – OVERVIEW OF PREHISTORY|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="TZZadar-Donat">{{cite web|publisher=Zadar Tourist Board|url=http://www.tzzadar.hr/en/city-guide/historical-monuments/23-05-2007/church-of-saint-donat|title=Church of Saint Donat|accessdate= 10 October 2011}}</ref>
== Hrvatska kuhinja ==
{{glavni|Hrvatska kuhinja}}
'''Hrvatska kuhinja''' je heterogena i iz tog razloga poznata kao ''regionalna kuhinja'' jer svaki dio Hrvatske ima svoju kulinarsku tradiciju.
Kuhinja u unutrašnjosti ima više sličnosti
Kuhinje kontinentalne Hrvatske karakteriziraju složeniji način pripreme te veći broj hranjivijih jela i namirnica poput svih vrsta mesa, raznih vrsta povrća, voća žitarica te mliječnih proizvoda i jaja. U kuhinjama regija hrvatskog Jadrana jasno su izražene dodirne točke sa antičkom i ilirskom kuhinjom te su po svom izričaju tipične mediteranske kuhinje kao i talijanska i francuska kuhinja. Primorska kuhinja i kuhinja hrvatskih otoka prvenstveno se temelji na ribi, morskim plodovima, voću i povrću te neizostavnom maslinovom ulju.
==
{{glavni|
[[Hrvatska]] je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika postiže značajne
Najbolji uspjeh Hrvatske nogometne reprezentacije je osvojeno treće mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|SP 1998. godine.]]
Zapažen je uspjeh hrvatskih
U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatski športaši kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajali u [[Košarka|košarci]],
U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatske športašice kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajale u rukometu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitile u rukometu. Ostala odličja su osvajale u [[Odbojka|odbojci]] i košarci.
== Zabava ==
Line 140 ⟶ 134:
== Vidi još ==
* [[Dodatak:Popis muzeja u Hrvatskoj|Popis muzeja u Hrvatskoj]]
* [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine]]
== Izvori ==
|