Inačica od 8. svibnja 2014. u 19:16 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.875 edits m uklonjena promjena suradnika 31.147.176.198 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot ← Starija izmjena		Inačica od 3. ožujka 2015. u 22:01 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Korozija Novija izmjena →
Redak 1: [[datoteka:Rust_and_dirt.jpg\|mini\|300px\|desno\| U vodenim [[elektrolit]]ima najčešći su [[oksidans]]i otopljeni [[kisik]] i [[vodik]]ovi kationi. Na te primarne reakcije na [[elektroda]]ma korozijskoga članka obično se nadovezuju sekundarne reakcije, koje često daju čvrste produkte, među kojima je najpoznatija hrđa, smjesa hidratiranih [[Željezovi oksidi\|željeznih oksida]].]] ~~[[Datoteka:Rust_and_dirt.jpg\|mini\|150px\|desno\|Hrđa, najčešći oblik korozije]]~~ '''Korozija''' je štetno i nepoželjno trošenje različitih konstrukcijskih materijala (osobito kovina) kemijskim djelovanjem plinova, para ili kapljevina iz [[okoliš]]a. Očituje se najčešće nagrizanjem i razaranjem površine, čime se mijenjaju svojstva materijala, te uporabna svojstva uređaja i tehničkih sustava koji su od njih izrađeni. U užem smislu, korozija je trošenje kovina, a može biti kemijska (korozija u neelektrolitima) i elektrokemijska (korozija u elektrolitima).<br /> ~~Pitanjima korozije prvi se [[znanost\|znanstveno]] bavio [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] (od 1756. godine).~~ [[datoteka:Rust Bolt.JPG\|mini\|300px\|desno\|Korozija [[metal]]a.]] '''Korozija''' (srednjovj. lat. ''corrosio'', od [[Latinski jezik\|lat]]. ''corrodere'': nagrizati) je trošenje [[Konstrukcija\|konstrukcijskih]] [[materijal]]a kemijskim djelovanjem [[fluid]]a ([[plin]]ova ili [[kapljevina]]). Korozija razara [[metal]]e i [[Anorganska kemija\|anorganske]] nemetale (npr. [[beton]]), a sudjeluje i u oštećivanju (degradaciji) organskih materijala ([[polimer]]nih materijala, [[Drvo (materijal)\|drva]]). U [[geologija\|geologiji]] je korozija opći naziv za kemijsko trošenje [[stijena]]. ~~Prema mehanizmu odvijanja, korozijski procesi se dijele na ''kemijske'' i ''elektrokemijske''.~~ U [[tehnika\|tehnici]] valja razlikovati kemijsku i elektrokemijsku koroziju. Kemijskoj koroziji podložni su [[metal]]i i [[Vodljivost\|vodljivi]] nemetali (na primjer [[grafit]]) u neelektrolitima, to jest u suhim plinovima i u nevodljivim kapljevinama (na primjer u mazivim uljima), te nevodljivi nemetali (beton, [[keramika]], [[staklo]], [[kamen]], polimerni materijali, drvo) u plinovima i kapljevinama. [[Elektrokemijska korozija\|Elektrokemijskoj koroziji]] podliježu metali i vodljivi nemetali u [[elektrolit]]ima, to jest u vodi i vodenim [[otopina]]ma, u vlažnom tlu, u talinama [[soli]] i [[Hidroksidi\|hidroksida]], te u vodi koja potječe iz vlažnoga zraka ili drugih plinova u obliku filma ili kapljica. '''Kemijska korozija''' uzrokovana je neposrednim djelovanjem kemikalija na kovine (kao npr.: reakcija [[klor]]a s [[Kositar\|kositrom]] i [[Magnezij\|magnezijem]], oksidacija [[Željezo\|željeza]] [[kisik]]om iz [[zrak]]a). Korozija se u tehnici često javlja istodobno ili uzastopno s mehaničkim oblicima smanjivanja upotrebne vrijednosti metalnih izradaka. Postoje dvije grupe takvih pojava. U prvoj grupi, kao i prilikom korozije, metal gubi masu ([[abrazija]] i [[erozija]], to jest trošenje metala [[trenje]]m zbog relativnog gibanja prema čvrstim ili fluidnim tvarima). To se događa, na primjer u cilindrima [[Motor s unutarnjim izgaranjem\|motora s unutarnjim izgaranjem]], u [[cjevovod]]ima i [[crpka]]ma. U drugoj grupi tih pojava masa materijala se ne smanjuje, ali mu se pogoršavaju svojstva ili mijenjaju oblik. Tako prilikom [[Umor materijala\|zamora]] opada [[čvrstoća]] metala pod utjecajem [[dinamika\|dinamičkih]] [[Naprezanje\|naprezanja]], a [[puzanje]]m nastaje trajna deformacija metala dugotrajnim djelovanjem naprezanja. Zamor nastaje na primjer, na dijelovima [[vozila]] i na [[strojevi]]ma koji rade periodički, a puzanje u konstrukcijama koje su na povešenim [[temperatura]]ma izložene mehaničkom opterećenju. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Korozija metala'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> '''Elektrokemijska korozija''' elektrokemijskim reakcijama koje se zbivaju zbog stvaranja galvanskih članaka na kovini ili slitini. Ovisno o materijalu koji treba zaštititi te uvjetima u kojima se materijal nalazi, provodi se antikorozijska zaštita dodavanjem inhibitora korozije, nanošenjem zaštitnih prevlaka (sloj otpornije kovine, kovinskoga oksida, emajla, boje i sl.), katodnom ili anodnom zaštitom, itd. ~~Prema uvjetima u kojima teku korozijski procesi se dijele na procese u vodi, u plinovima, u zraku, u tlu itd..~~ Najpoznatija je '''korozija cjevovoda'''. To je oštećenje cjevovoda zbog elektrokemijske reakcije pri kojoj nastaju ioni kovine u elektrolitu. Najčešće je korozija posljedica elektrolize, tj. stvaranja [[Galvanski članak\|galvanskoga članka]] na samom cjevovodu, pa se troši stjenka cjevovoda kao anoda. Različiti štetni plinovi prouzrokuju i druge vrste korozije: [[ugljikov dioksid]] (slatku koroziju), [[vodik]]ov sulfid (kiselu koroziju), a kisik (kisikovu koroziju). Cjevovod se od korozije zaštićuje ''katodnom zaštitom''. Korozija uzrokuje goleme materijalne štete, a često i nesreće s katastrofalnim posljedicama. Zaštita od korozije provodi se nanošenjem [[Prevlaka (tehnologija)\|prevlaka]] ([[nalič]]) i promjenom okolnosti. Nanošenje metalnih prevlaka ([[metalizacija]]) obuhvaća uranjanje u talinu (na primjer u talinu [[cink]]a ili [[vruće cinčanje]]), vruće prskanje (šopiranje), platiranje, navarivanje, difuzijsku metalizaciju, naparivanje, galvanizaciju ili [[elektroplatiranje]], kemijsku redukciju i tako dalje. Anorganske nemetalne prevlake postižu se [[emajl]]iranjem, oksidacijom, na primjer [[bruniranje]]m [[čelik]]a i anodizacijom ili [[eloksiranje]]m aluminija ([[anodička oksidacija]]), zatim fosfatiranjem, kromatiranjem, patiniranjem i slično, dok se organske prevlake nanose ličenjem bojama i [[lak]]ovima, plastifikacijom, gumiranjem, bitumenizacijom, omatanjem folijama i drugo. <ref> '''korozija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33255] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> == Čimbenici == Line 58 ⟶ 53: ==Izvor== {{izvori}} * ''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. Prosinca 2007.g., nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 416.

Korozija: razlika između inačica