Otvori glavni izbornik

Promjene

Obnovio izvor i vanj. pov, uklonio nepotrebne vanj. pov., sitni ispravci i dodatci.
'''Trg Petra Preradovića''' u [[Zagreb]]u, nazvan po [[hrvatski narodni preporod|preporoditeljskom]] velikanu [[Petar Preradović|Petru Preradoviću]]. Među zagrepčanima općenito poznatiji kao '''Cvjetni trg''', po kioscima sa cvijećem koji su tu tradicijski smješteni.
 
Trg se nalazi u strogom središtu grada, oko 200 metara od [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]]. Danas je to pješačka zona. Postoje klupe, nekoliko stabala, kafići sa terasama. Omiljeno je sastajalište, dio gradske "špice". Naročito je poznat po raznim okupljanjima i štandovima koje postavljaju razne [[udruga|udruge]], vjerske organizacije i drugiini, za dijeljenje letaka i druge oblike promidžbe, manja okupljanja i akcije itd. Također se organiziraju i komercijalne promotivne akcije.
 
Trg je nastao rušenjem bloka zgrada koje su se tu nalazile [[1897.]]. godine i tada je dobio ime, koje danas ponovoponovno nosi, jer za vrijeme [[Druga Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] dobio je ime "Trg bratstva i jedinstva".
 
== Povijest ==
[[Datoteka:Cvjetni trg Zagreb cvjećarnice.jpg|mini|300px|Cvjećarnice na trgu]]
 
Lokacija trga (A trg ili Margaretski trg) utvrđena je regulatornom osnovom iz [[1887.]] godine, odluka o njegovu uređenju bit će donesena tek 1895. godine, kada je parcelizirano zakladno zemljište. Godine 1897. srušene su sve kuće između Margaretske i Preobraženske, a trg će dobiti današnji naziv Trg Petra Preradovića. Godinu poslijedana nakon toga započela je izgradnja kuća uz istočni obod trga. Uz sjeveroistočni obod izgrađena je prema projektu [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]] monumentalna [[Palača Prve hrvatske štedionice|palača Prve hrvatske štedionice]], a uz jugoistočni palača Farkaš arhitektonskoga biroa Hönigsberg & Deutsch (Bogovićeva 9/ Preradovićev trg 2). Izgradnjom dviju palača definitivno je utvrđen građevni pravac Bogovićeve ulice.
Zapadni obod Preradovićeva trga počeo se formirati znatno ranije i njegovo će oblikovanje trajati sve do tridesetih godina 20. stoljeća. Među prvima na zapadnom obodu trga 1886. godine izgrađena je kuća Granitz koju je 1886. godine, po projektu [[Hermann Bollé|H. Bolléa]], podigao poznati tiskar i izdavač [[Ignjat Granitz]] (Preradovićev trg 6). Uz nju se prvobitno nalazila jednokatnica u kojoj je bilo [[kino]] ''Metropol''. Na njezinu je mjestu 1937. godine prema projektu Antuna Ulricha izgrađena monumentalna modernistička šesterokatnica (Preradovićev trg 4–5). Posljednja u tom nizu uglovna je palača Ehrlich. Građena 1923. godine prema projektu Huga Ehrlicha (Preradovićev trg / Varšavska 2–4). Prema sjeveru, u Preobraženskoj ulici, na taj se niz nastavljaju palača Centralne eskomptne banke i mjenjačnice Dioniza Sunka iz 1920. godine (Preobraženska 9) i zgrada pravoslavne općine Stanka Kliske i Juraja Denzlera iz 1930. godine (Preobraženska 2 /Ilica 9).<ref>[http://www.matica.hr/Vijenacvijenac/vijenac342.nsf/AllWebDocs342/Iz_19Iz%2019._u_21%20u%2021._stoljece_%20stolje%C4%87e%3F/ Krešimir Galović, Povijest Trga Petra Preradovića], ''Vijenac'', Broj 342, 12. travnja 2007., ISSN 1330-2787</ref>
 
Na sjevernom kraju trga je [[Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|pravoslavna crkva Sv. Preobraženja Gospodnjeg]], sagrađena [[1866.]] godine. Južni obod trga označen je palačom Josipa Siebenscheina, sagrađenom [[1873.]].–[[1874.]]. Zanimljivo je, da je zbog njegnjega došlo do prvog sukoba između bogataša, koji želi graditi, i kućevlasnika okolnih kuća, koji su željeli da se na tom prostoru uredi trg. Grad je odbio zahtjev građana i dozvolio gradnju palače, jer trg nije bio predviđen po Regulativnoj osnovi iz [[1865.]]. godine. Tako je trg nastao tek 24 godine kasnije, na prostoru južno od palače.
 
Konačan je oblik dobio [[1930-ih]] godina, kada je, po riječima Snješke Knežević »postao živim i napučenim urbanim punktom«. Važnija promjena bila je još postavljanje spomenika Petru Preradoviću [[1954.]]. godine. Taj je značaj, unatoč preuređenju koje je napravljeno [[1995.]] godine i po mnogima značilo devastaciju, zadržao do danas. Te je godine naime otvaren projekt Mihajla Kranjca i Berislava Šebetića, kojim je uređen parter trga i bitno promijenjena urbana oprema. Mišljenje je mnogih da time narušena »vizualna prepoznatljivost (šarm) i integritet trga« ([[Krešimir Galović]]). Vrijedi spomenuti da je prosvjed protiv sječe stabala na trgu organizirala eko-udruga [[Zelena akcija]], koja je u kratkom roku prikupila 80008.000 potpisa za prosvjednu peticiju. Bilo je obećano da će projekt biti promijenjen i stabla sačuvana. Tih dana uslijedila je [[operacija Oluja]]. Jednog dana, rano ujutro, stabla su posječena.
 
Galović zaključuje: »Nakon neuspjela preuređenja započinje akutna degradacija cijeloga prostora trga, koja zahvaća i okolne objekte, koji se mahom denacionaliziraju i rasprodaju, a mnogi i namjerno zapuštaju. Na taj način pod pritiskom profita nestaju brojni sadržaji koji su Trg Petra Preradovića činili prepoznatljivim, a time i dijelom kolektivne memorije građana, koja se na tom prostoru, kao što smo vidjeli, taložila dulje od stoljeća.«
[[Datoteka:Trgovacki centar Cvjetni H&M Zagreb 15012012 2.jpg|minijatura|lijevo|Trgovački centar Cvjetni 2012. godine]]
Godine [[2007.]]. dolazi do masovnih prosvjeda protiv namjere poduzetnika Tome Horvatinčića da u sklopu plana preuređenja bloka Trg Petra Preradovića–Ilica–Gundulićeva–Varšavska sruši dvije zgrade na sjevernoj strani trga (spomenutu Granitzevu zgradu, te onu do nje, na adresi "Preobraženska 6") i sagradi višekatni poslovno-stambeni prostor, sa velikim ulazom u prostor trgovačkog centra. Prosvjede su organizirali inicijativa [[Pravo na grad]] i udruga [[Zelena akcija]].
 
U travnju [[2011.]] godine, trgovački centar ''Cvjetni'' je otvoren, a isti dan na trgu se dogodio još jedan, za sada posljednji, prosvjed protiv projekta.
Danas je trgu moguće pristupiti sa šest strana: iz Varšavske sa zapada, iz Preradovićeve ulice s juga, iz Bogovićeve ulice sa istoka, iz [[Ilica|Ilice]] kroz prolaz [[Oktogon]] sa sjeveroistoka, te iz Preobraženske i Margaretske na sjeveru.
 
== Literatura ==
* [[Snješka Knežević|Knežević, Snješka]]: ''Trg Petra Preradovića i Trg Petra Svačića u Zagrebu. Geneza dvaju donjogradskih trgova'', "Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske", 20/21, Zagreb 1994/5. (Izvorni znanstveni rad.)
 
*[[Snješka Knežević|Knežević, Snješka]]: ''Trg Petra Preradovića i Trg Petra Svačića u Zagrebu. Geneza dvaju donjogradskih trgova'', "Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske", 20/21, Zagreb 1994/5. (Izvorni znanstveni rad.)
 
 
 
== Bilješke ==
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
{{Matica hrvatska}}
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.matica.hr/Vijenacvijenac/vijenac342.nsf342/AllWebDocs/Iz_19Iz%2019._u_21%20u%2021._stoljece_%20stolje%C4%87e%3F/ Krešimir Galović: Povijest Trga Petra Preradovića] (članak u časopisu "Vijenac")
*[http://www.pravonagrad.org/ Inicijativa "Pravo na grad"]
*[http://zelena-akcija.hr/ Zelena akcija]
 
[[Kategorija:Ulice i trgovi u Zagrebu]]