Korozija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Korozija
nadopunio Korozija
Redak 14:
 
[[datoteka:Sensitized structure of 304 stainless steel.jpg|mini|desno|300px|'''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu.]]
 
[[datoteka:Feuerverzinkte Oberfläche.jpg|mini|desno|300px|[[Vruće cinčanje]]: prošaran ili ujednačen zagasito (mat) sivi, umjesto uobičajenog sjajnog izgleda posljedica je stvaranja [[legura|legure]] [[željezo|željeza]] i [[cink]]a sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci.]]
 
[[datoteka:Inside of a tin platted can.jpg|mini|desno|300px|S gledišta [[industrija|industrijske]] prakse najčešće se [[Elektroplatiranje|elektroplatira]] [[kositar|kositrom]] ([[bijeli lim]] za limenke u konzerviranju [[hrana|hrane]]).]]
 
[[datoteka:Elektroplatiranje 1.png|mini|desno|300px|Primjer [[elektroplatiranje|elektroplatiranja]] nekog [[metal]]a (Me) s [[Bakar (element)|bakrom]] u kupki [[Bakrov(II) sulfat pentahidrat|bakrenog sulfata]] ([[bakrenje]]).]]
 
'''Korozija''' (srednjovj. lat. ''corrosio'', od [[Latinski jezik|lat]]. ''corrodere'': nagrizati) je trošenje [[Konstrukcija|konstrukcijskih]] [[materijal]]a kemijskim djelovanjem [[fluid]]a ([[plin]]ova ili [[kapljevina]]). Korozija razara [[metal]]e i [[Anorganska kemija|anorganske]] nemetale (npr. [[beton]]), a sudjeluje i u oštećivanju (degradaciji) organskih materijala ([[polimer]]nih materijala, [[Drvo (materijal)|drva]]). U [[geologija|geologiji]] je korozija opći naziv za kemijsko trošenje [[stijena]].
Line 49 ⟶ 55:
 
== Zaštita od korozije ==
Promjena okolnosti kojom se korozija može izbjeći, podrazumijeva zamjenu medija, na primjer [[zrak]]a inertnim plinom ili vode mineralnim uljem, deaktivaciju, to jest uklanjanje korozivnih sastojaka, na primjer sušenjem zraka, uklanjanjem [[kisik]]a iz vode [[otplinjavanje]]m ili deaeracijom, primjenu inhibitora korozije, na primjer njihovim dodatkom u vodu i u otopine za grijanje i hlađenje, dodatkom hlapljivih inhibitora u ambalažu i kućišta uređaja, promjenu [[Elektrodni potencijal|elektrodnog potencijala]] metala u negativnom ili pozitivnom smjeru, to jest katodnu ili anodnu zaštitu, na primjer podzemnih [[cjevovod]]a, uređaja procesne tehnike, prekid lutajućih struja i tako dalje.
 
=== Elektrokemijske metode zaštite ===
Line 70 ⟶ 77:
 
=== Zaštita prevlakama i premazima ===
Metalne i [[nemetal]]ne zaštitne [[Prevlaka (tehnologija)|prevlake]] i premazi ([[nalič]]) su najčešći oblik zaštite od korozije. Metalne prevlake mogu imati galvansko djelovanje ili su otpornije na koroziju od osnovnog materijala pa djeluje kao barijera prema utjecajima okoliša. Nemetalne prevlaku mogu biti oksidi npr. [[aluminij]]u, netopljive soli na željezu i čeliku te [[keramika|keramike]] i organski premazi.
 
Komponente zaštitnog premaza su: vezivi, otapalo, pigmenti (daje [[boja|boju]] i neprozirnost), punila i ostalo. Razvrstavanje premaza može se provesti prema: broju komponenata, trajnosti, načinu sušenja, generičkim tipovima itd. Premazi mogu biti jednokomponentni ili dvokomponentni. Obzirom na način sušenja premaza možemo ih podijeliti na: Konvertibilne premaze- premazi koji se suše oksidacijom ili polimerizacijom. Nekonvertibilne premaze- premazi koji se suše isparavanjem otapala i koji nakon nanošenja ne prolaze kroz neke znatnije kemijske promjene.
 
Prevlakama i premazima razdvaja se konstrukcijski materijal od agresivnog djelovanja okoliša. <ref> "Tehnički leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 416. </ref>
 
==Izvor==
{{izvori}}
* ''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. Prosinca 2007.g., nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 416.