Inačica od 5. ožujka 2015. u 15:03 uredi Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m →‎Starije kameno doba ← Starija izmjena		Inačica od 5. ožujka 2015. u 15:05 uredi ukloni ovu izmjenu Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m →‎Starije kameno doba Novija izmjena →
Redak 10: [[Starije kameno doba]] ([[paleolitik]]) je najstarije i najduže razdoblje ljudske [[povijest]]i. Naziv paleolitik prvi je upotrijebio [[John Lubbock]] 1865. razdvojivši kameno doba na paleolitik i neolitik. U Europi se paleolitik podudara s geološkim razdobljem [[pleistocen]]a, dok u Africi započinje već u [[pliocen]]u. Započelo je prije 4 milijuna godina i završio sa zadnjim [[ledeno doba\|ledenim dobom]] 10 000 god. pr. Kr. (srednje kameno doba). U gospodarskom smislu to je razdoblje [[lov]]a i skupljanja plodova, nomadskoga načina života, pa se arheološki ostatci nalaze uglavnom u špiljama, pripećcima, ali i na otvorenom. Najranije početke posvjedočuju kamene rukotvorine izrađene cijepanjem sedimentnih, metamorfnih i eruptivnih stijena te minerala. Starije kameno doba se dijeli na donje (starije), srednje i gornje (mlađe).<ref name="Paleolitik">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=57599 starije kameno doba]</ref> O najstarijim izrađevinama donjega paleolitika svjedoče rukotvorine s nalazišta Gona u Etiopiji (2,6 milijuna godina prije sadašnjosti.). To su uglavnom sjekači, sjeckala i neobrađeni odbojci koji pripadaju ~~olduvienu~~[[olduvien]]u (prema klancu [[Olduvai]] u Tanzaniji). Nalazi iz Olduvaia upućuju na nepromijenjen način izradbe tijekom prvih milijun godina, a mogle su ih izrađivati ''[[Australopitek\|australopitecine]]'' te ''[[Homo habilis]]'' i ''[[Homo rudolfensis]]''. Primjena prvih tehnologija imala je velik utjecaj na prehranu (mogućnost rezanja životinjskih trupala) pa su po načinu prehrane rani hominidi bivali sve sličniji mesožderima što je moglo rezultirati povećanjem populacije. Iz čovjeka vrste ''[[Homo habilis]]'' razvio se ''[[Homo erectus]]''. U posljednje vrijeme dio znanstvenika kronološki starije nalaze iz Afrike (i ljudske ostatke s nalazišta Dmanisi u Gruziji), koji su prije bili pripisivani vrsti ''Homo erectus'', na temelju morfoloških razlika pripisuje vrsti ''[[Homo ergaster]]'', dok za mlađe i dalje rabi naziv ''[[Homo erectus]]''.<ref name="Paleolitik"/> ''Homo ergaster''/''erectus'' naselio je vruća i sušna područja Afrike i prvi je čovjek koji je izišao iz Afrike. Na nalazištu Dmanisi u Gruziji ostatci toga čovjeka i oruđa datirani su na 1,7 milijuna godina prije sadašnjosti, što je najraniji nalaz čovjeka i njegovih proizvoda izvan Afrike. Homo ergaster/erectus proizvodio je simetrično obostrano oblikovana klinasta kamena oruđa – šačnike, tipične za kulturu acheuléena koja se u Africi pojavila prije približno 1,7 milijuna godina. Dmanisi, kao i ostala najstarija nalazišta u Europi (vjerojatno i [[šandalja\|Šandalja I]] u Hrvatskoj), datirana su između 1 milijun i 500 000 god., ne sadrže tipične acheuléenske izrađevine – šačnike, nego njihova industrija po jednostavnim odbojcima, sjekačima i sjeckalima nalikuje na olduviensku, dok su acheuléenski alati pronađeni na mnogim europskim nalazištima starosti između 500 000 i 250 000 god.<ref name="Paleolitik"/> Ukupna dubina sloja [[šandalja\|Šandalje I.]] iznosila je 9 m, a prilikom prepariranja koštane breče izlučen je primitivni kameni artefakt, udarač (engl. ''chooper'') napravljen od potočne volutice, starost kojega se procjenjuje na oko 800 000 god. To je najstariji predmet izrađen ljudskom rukom na tlu [[Hrvatska\|Hrvatske]].<ref name="Šandalja">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2643 Šandalja]</ref>

Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu: razlika između inačica