Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 16:
[[Acheuléen]]ske alate je izrađivao arhaični ''[[Homo sapiens]]'' za kojega dio znanstvenika rabi naziv ''[[Homo heidelbergensis]]''. Razvio se iz vrste Homo erectus i pojavio u Europi prije približno 500 000 god., a iz njega su se u Europi razvili ''[[neandertalci]]'' te možda i moderni ljudi u Africi. Osim izradbe šačnika, posebno je važna primjena [[levalloisienska metoda|levalloisienske metode]], kojom se iz jedne posebno oblikovane jezgre dobije više odbojaka određena oblika, jer njezina primjena može podrazumijevati povećanje kognitivnih sposobnosti. Osim obradbe kamena, čovjek donjega paleolitika vješto je obrađivao i drvo. [[Acheuléen]]ski čovjek vjerojatno je gradio prve osmišljene nastambe. Iz toga razdoblja potječe i rukotvorina na oblutku s nalazišta Berekhat Ram na Golanskoj visoravni koja možda predstavlja ljudski lik.<ref name="Paleolitik"/> U Hrvatskoj su nalazi [[acheuléenska kultura|acheuléenske kulture]] pronađeni u [[punikve|Punikvama]] kraj [[ivanec|Ivanca]] i [[Donje Pazarište|Donjem Pazarištu]] u [[Lika|Lici]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=280 acheuléen]</ref>
Prije dvjestotinjak tisuća godina započinje razdoblje srednjega paleolitika koje se u Europi veže za ''[[neandertalci|neandertalce]]''. Proizvode toga razdoblja označuje moustérienska kultura koja se rasprostire na prostoru Europe i zapadne Azije, gdje se gotovo uvijek veže za neandertalca, te sjeverne Afrike, gdje su ju, kao i atériensku kulturu, činili afrički suvremenici neandertalaca. Osim što su upotrebljavali
| |||