Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
:''glavni članak: [[Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti]]''
 
'''[[Kameno doba]]''' je najstarije razdoblje prapovijesti. U okviru kultura toga doba čovjek je izrađivao oružje i oruđe pretežito od kamena, ne poznajući još obradbu kovine.

Prema periodizaciji postoji:
# [[#starije kameno doba|starije kameno doba (paleolitik)]],
# [[#Srednje kameno doba|srednje kameno doba (mezolitik)]] i
Line 17 ⟶ 19:
 
Prije dvjestotinjak tisuća godina započinje razdoblje srednjega paleolitika koje se u Europi veže za ''[[neandertalci|neandertalce]]''. Proizvode toga razdoblja označuje [[moustérienska kultura]] koja se rasprostire na prostoru Europe i zapadne Azije, gdje se gotovo uvijek veže za neandertalca, te sjeverne Afrike, gdje su ju, kao i atériensku kulturu, činili afrički suvremenici neandertalaca. Osim što su upotrebljavali [[levalloisien]]sku i druge metode, neandertalci su raspolagali sa šezdesetak različitih tipova alata, a [[moustérienska kultura]] pokazuje varijabilnost i dijeli se u više tipova, što upućuje na povećanje specijaliziranih aktivnosti. Neandertalci su uspješno obrađivali organske materijale, uglavljivali oruđa u drvene drške upotrebljavajući smole drveća kao ljepilo, bili su uspješni lovci, a analize stabilnih izotopa pokazuju da je meso bilo gotovo isključiv izvor njihove prehrane. Prvi su u cjelokupnoj ljudskoj povijesti pokapali mrtve i imali religijske obrede.<ref name="Paleolitik"/> Postoje pretpostavke i o kanibalizmu. Broj istodobno živećih neandertalaca bio je samo nekoliko tisuća; poneki su doživjeli i do četrdeset godina. Izniman je značaj otkrića neandertalaca na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brdu]] u [[krapina|Krapini]] ([[Krapinski pračovjek]]). Važno nalazište kasnih neandertalaca (32 000–33 000 tisuće godina prije sadašnjosti) na području Hrvatske je [[špilja Vindija]] kraj [[Varaždin]]a.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43183 neandertalci]</ref> U Hrvatskoj su najpoznatija nalazišta moustérienske kulture Krapina, Vindija, [[Velika pećina]], [[Veternica]] i [[Mujina pećina]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42167 moustérien]</ref>
 
[[Krapinski pračovjek]] je popularni naziv za zbirku fosilnih ostataka pračovjeka iz špilje na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brijegu]] kraj [[krapina|Krapine]]. Zbirka je prikupljena pri iskapanjima koja je vodio [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] 1899–1905. Jedna je od najvećih zbirki [[neandertalci|neandertalaca]] uopće, pa može poslužiti za proučavanje biološke varijabilnosti populacije praljudi. Sadrži gotovo 900 kostiju sedamdesetak pojedinaca, životne dobi između 3 i 27 godina. Nađeni su gotovo svi dijelovi kostura, ali znatno razlomljenih kostiju. Nema sustavno pokopanih pojedinaca, cjelovito sačuvanih lubanja, ni čitavih dugih kostiju. To, kao i tragovi struganja i rezanja na pojedinim kostima, navelo je rane istraživače na pretpostavku da je krapinski pračovjek bio [[ljudožder]]. Novija su istraživanja pokazala da takva oštećenja mogu nastati i kao posljedica prirodnih procesa u tijeku fosilizacije, no pitanje kanibalizma i danas je predmet znanstvenih rasprava. Uz ostatke krapinskoga pračovjeka pronađeno je mnoštvo kostiju izumrlih vrsta životinja (špiljski medvjed, pragovedo, [[mamut]], [[vuk]], Merckov nosorog, [[svizac]] i dr.), te oko 300 izrađevina od cijepanoga kamena (batići, strugala, šiljci, grebala, noževi, pile, svrdla) koje pripadaju arheološkom razdoblju srednjega paleolitika, odn. moustérienskoj tehnologiji ([[moustérien]]). Nađeni su i tragovi ognjišta i opaljene kosti, što znači da se krapinski pračovjek već služio vatrom. Starost krapinskih nalaza procjenjuje se na približno 130 000 godina.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33743 krapinski pračovjek]</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}