Krapinski pračovjek: razlika između inačica

'''Krapinski pračovjek''' je popularni naziv za zbirku fosilnih ostataka pračovjeka iz špilje na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brijegu]] kraj [[krapina|Krapine]]. Zbirka je prikupljena pri iskapanjima koja je vodio [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] 1899–1905. Jedna je od najvećih zbirki [[neandertalci|neandertalaca]] uopće, pa može poslužiti za proučavanje biološke varijabilnosti populacije praljudi. Sadrži gotovo 900 kostiju sedamdesetak pojedinaca, životne dobi između 3 i 27 godina. Nađeni su gotovo svi dijelovi kostura, ali znatno razlomljenih kostiju. Nema sustavno pokopanih pojedinaca, cjelovito sačuvanih lubanja, ni čitavih dugih kostiju. To, kao i tragovi struganja i rezanja na pojedinim kostima, navelo je rane istraživače na pretpostavku da je krapinski pračovjek bio [[ljudožder]]. Novija su istraživanja pokazala da takva oštećenja mogu nastati i kao posljedica prirodnih procesa u tijeku fosilizacije, no pitanje kanibalizma i danas je predmet znanstvenih rasprava. Uz ostatke krapinskoga pračovjeka pronađeno je mnoštvo kostiju izumrlih vrsta životinja (špiljski medvjed, pragovedo, [[mamut]], [[vuk]], Merckov nosorog, [[svizac]] i dr.), te oko 300 izrađevina od cijepanoga kamena (batići, strugala, šiljci, grebala, noževi, pile, svrdla) koje pripadaju arheološkom razdoblju srednjega paleolitika, odn.odnosno moustérienskoj tehnologiji ([[moustérien]]). Nađeni su i tragovi ognjišta i opaljene kosti, što znači da se krapinski pračovjek već služio vatrom. Starost krapinskih nalaza procjenjuje se na približno 130 000 godina.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33743 krapinski pračovjek]</ref>