Razlika između inačica stranice »Franjo Gregurić«

Dodano 1.260 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
m (dodana kategorija HDZ uz pomoć dodatka HotCat)
Za vrijeme mandata Gregurićeve vlade, Hrvatska je se konačno osamostalila (Odluka Sabora od [[8. listopada]] [[1991.]]), a [[15. siječnja]] [[1992.]] priznata je od strane međunarodne zajednice. U veljači [[1992.]], vlada nacionalnog jedinstva počela se raspadati. Najprije ju je napustio [[Dražen Budiša]], predsjednik [[HSLS]]-a, iz protesta što je Vlada ponudila autonomiju krajinskim Srbima, a za uzvrat je tražila njihovo priznanje hrvatskog suvereniteta. Budišinu odluku slijedili su i predstavnici drugih stranaka osim HDZ-a. Do kraja njegovog mandata Gregurićevu Vladu ponovno su popunili ministri iz [[HDZ]]-a.
 
Nakon parlamentarnih izbora [[1992.]] godine postao je zastupnikom u Saboru. Obnašao je i dužnost predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice.
 
==Kontroverze==
Gregurić je bio jedan od stupova tzv. tehnomenađerske struje u HDZ-u koja je bila suprotstavljena nacionalnoj struji koju su vodili ministar obrane [[Gojko Šušak]] i najdraži Tuđmanov savjetnik [[Ivić Pašalić]]. Njih dvojica su bili najveća opasnost Gregurićevu klanu koji je nastao transformacijom starih komunističkih struktura u podzemnu organizaciju kojoj je cilj bio zadržati moć i steći (enormno) bogatstvo. U zadnjoj fazi komunizma, Gregurić je bio direktor Astre, koja je po mišljenju mnogih medija kontrolirala trgovinu heroinom. Postoje brojni dokazi da je Gregurićev klan početkom devedesetih preuzeo kontrolu nad bankarskim i dijelom osiguravajućeg sektora, prehrambenom, duhanskom, farmaceutskom industrijom i kartičnim poslovanjem. U drugoj polovici devedesetih, te su osobe, predvođene gregurićem, svjesno uništile veći dio hrvatskog gospodarstva, uništivši time egzistenciju stotina tisuća ljudi.
U aferi Patria, Gregurić je osumnjičen kao osoba koja je primila mito za predsjednika Stjepana Mesića.
 
==Literatura==
Medić, Miroslav: Završni čin afere Patria - Osumnjičeni Franjo gregurić i savjetnik Patrije Panjević znaju se još iz komunizma, 7dnevno, Zagreb, 6. ožujka 2015., str. 3-4
 
{{hrvatski premijeri}}