Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
:''glavni članak: [[Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti]]''
[[Starije kameno doba]] ([[paleolitik]]) je najstarije i najduže razdoblje ljudske [[povijest]]i. Naziv paleolitik prvi je upotrijebio [[John Lubbock]] 1865. razdvojivši kameno doba na paleolitik i neolitik. U Europi se paleolitik podudara s geološkim razdobljem [[pleistocen]]a (počinje prije 2,5 milijuna godina), dok u Africi započinje već u [[pliocen]]u, prije 4 milijuna godina. Završio je sa zadnjim [[ledeno doba|ledenim dobom]] 10 000 god. pr. Kr. U gospodarskom smislu to je razdoblje [[lov]]a i skupljanja plodova, nomadskoga načina života, pa se arheološki ostatci nalaze uglavnom u špiljama, pripećcima, ali i na otvorenom. Najranije početke posvjedočuju kamene rukotvorine izrađene cijepanjem sedimentnih, metamorfnih i eruptivnih stijena te minerala. Paleolitik se dijeli na
== Starije kameno doba u Hrvatskoj ==
Redak 11:
[[Datoteka:Hušnjakov brijeg.jpg|mini|Paleolitičko nalazište na Hušnjakovu brijegu tijekom istraživanja.]]
[[Datoteka:Lubanja neandertalskog pračovjeka.jpg|mini|Lubanja neandertalskog pračovjeka (lubanja »C«), Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu.]]
[[Acheuléen]]ske alate je izrađivao arhaični ''[[Homo sapiens]]'' za kojega dio znanstvenika rabi naziv ''[[Homo heidelbergensis]]''. Razvio se iz vrste Homo erectus i pojavio u Europi prije približno 500 000 god., a iz njega su se u Europi razvili ''[[neandertalci]]'' te možda i moderni ljudi u Africi. Osim izradbe šačnika, posebno je važna primjena [[levalloisienska metoda|levalloisienske metode]], kojom se iz jedne posebno oblikovane jezgre dobije više odbojaka određena oblika, jer njezina primjena može podrazumijevati povećanje kognitivnih sposobnosti. Osim obradbe kamena, čovjek donjega paleolitika vješto je obrađivao i drvo. [[Acheuléen]]ski čovjek vjerojatno je gradio prve osmišljene nastambe. Iz toga razdoblja potječe i rukotvorina na oblutku s nalazišta Berekhat Ram na Golanskoj visoravni koja možda predstavlja ljudski lik.<ref name="Paleolitik"/> U Hrvatskoj su nalazi [[acheuléenska kultura|acheuléenske kulture]] (kameni ručni klinovi) pronađeni u [[punikve|Punikvama]] kraj [[ivanec|Ivanca]], Golubovcu i [[Donje Pazarište|Donjem Pazarištu]] u [[Lika|Lici]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=280 acheuléen]</ref><ref name="Opća"
Prije dvjestotinjak tisuća godina započinje razdoblje [[srednji paleolitik|srednjega paleolitika]] koje se u Europi veže za ''[[neandertalci|neandertalce]]''. Proizvode toga razdoblja označuje [[moustérienska kultura]] koja se rasprostire na prostoru Europe i zapadne Azije, gdje se gotovo uvijek veže za neandertalca, te sjeverne Afrike, gdje su ju, kao i atériensku kulturu, činili afrički suvremenici neandertalaca. Osim što su upotrebljavali [[levalloisien]]sku i druge metode, neandertalci su raspolagali sa šezdesetak različitih tipova alata, a [[moustérienska kultura]] pokazuje varijabilnost i dijeli se u više tipova, što upućuje na povećanje specijaliziranih aktivnosti. Neandertalci su uspješno obrađivali organske materijale, uglavljivali oruđa u drvene drške upotrebljavajući smole drveća kao ljepilo, bili su uspješni lovci, a analize stabilnih izotopa pokazuju da je meso bilo gotovo isključiv izvor njihove prehrane. Prvi su u cjelokupnoj ljudskoj povijesti pokapali mrtve i imali religijske obrede.<ref name="Paleolitik"/> Postoje pretpostavke i o kanibalizmu. Broj istodobno živećih neandertalaca bio je samo nekoliko tisuća; poneki su doživjeli i do četrdeset godina. Izniman je značaj otkrića neandertalaca na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brdu]] u [[krapina|Krapini]] ([[Krapinski pračovjek]]). Važno nalazište kasnih neandertalaca (32 000–33 000 tisuće godina prije sadašnjosti) na području Hrvatske je [[špilja Vindija]] kraj [[Varaždin]]a.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43183 neandertalci]</ref> U Hrvatskoj su najpoznatija nalazišta moustérienske kulture Krapina, Vindija, [[Velika pećina]], [[Veternica]] i [[Mujina pećina]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42167 moustérien]</ref>
| |||