Hernán Cortés: razlika između inačica

'''HernanHernán''' ili '''Hernando Cortes''' (MedellinMedellín, [[MeridaMérida, Extremadura]], [[1485]]. - Castilleja de la Cuesta, [[Sevilla]], [[2. prosinca]] [[1547.]]), [[Španjolska|španjolski]] [[konkvistadori|konkvistador]], pustolov i istraživač. Osvojio je [[1519.]]-[[1521.]] veliku državu [[Asteci|Azteka]] (današnji [[Meksiko]]) za Španjolsku i time znatno proširio [[Španjolsko kolonijalno carstvo]] u [[Novi Svijet|Novom Svijetu]].

CortesoviCortésovi roditelji su bili ''MartinMartín CortesCortés de Monroy'' i ''DonaDoña Catalina Pizarro Altamarino''. Sa 14. godina upisao je studij [[pravo|prava]] ali se prijavljuje u pomorsku ekspediciju i odlazi na ''San Domingo'' (danas [[Haiti]]), [[1504.]] Sudjelovao je u osvajanju [[Hispaniola|Hispaniole]] i [[Kuba|Kube]], [[1511]], te je bio nagrađen velikim imanjem s brojnim [[rob]]ovima.

[[Francisco HernandezHernández de CordobaCórdoba]] je [[1517.]], a [[Juan de Grijalba]] [[1518.]], poduzeo ekspediciju prema [[YucatanYucatán]]u, današnji jugoistok Meksika. Obojica su se vratili s relativno malim količinama [[zlato|zlata]], ali i s pričama o zemlji koja je još udaljenija i prepuna zlata. CortesCortés je prodao sve svoje posjede da bi kupio [[brod]]ove i opremio ekspediciju. Službeni cilj ekspedicije je bio pokušaj uspostave trgovine s novim zemljama na zapadu. [[Diego VelazquezVelázquez de CuellarCuéllar]], guverner Kube, odobrio je CortesuCortésu put.

CortesCortés je krenuo na put [[18. veljače]] 1519. Imao je 506 vojnika, oko 100 pomoraca, 16 konja, te nekoliko topova. Najprije se iskrcao uz obalu YucatanaYucatána. Tu se zadržao veoma kratko jer u blizini bilo puno zlata. [[4. ožujka]] 1519. ponovno se iskrcao sjevernije i osnovao grad [[Veracruz]]. Lokalno stanovništvo ga je dočekalo s darovima, hranom i zlatom. Oni su mu rekli da se njihov vladar nalazi u gradu [[Tenochtitlan]] (danas [[Ciudad de México|Mexico city]]). Ubrzo je stiglo izaslanstvo aztečkog vladara [[Moctezuma II.|Moctezume II.]] koji su također donesli nove darove. CortesCortés je ubrzo saznao da azteci smatraju CortesaCortésa njihovim bogom [[Quetzalcoatl]]om, ili njegovim izaslanikom. CortesCortés je odlučio iskoristiti situaciju i držati Azteke u zabludi. Dio CortesovihCortésovih ljudi je htio da sakupe u kratkom vremenu što više zlata, a zatim da se vrate na Kubu. CortesCortés je, međutim, imao drugačije planove. Naredio je da se spale svi brodovi, osim jednog manjeg, i tako se osigurao od eventualne pobune svojih ljudi i [[dezerter|dezertiranja]]. Zatim je sa svojim ljudima krenuo prema Tenochtitlanu.

CortesCortés je putem napadnut od plemena [[Tlaxcalteca|Tlaškaletka]]. Ovi su bili nezavisno pleme koje Asteci nikada nisu pokorili. Španjolci su lagano dobili bitku zbog superiornosti u [[oklop]]ima, [[vatreno oružje|vatrenom oružju]] i konjima nasuprot indijanskim [[luk i strijela|strijelama]], [[macquahuitl]]om i [[koplje|kopljima]]. Nakon pobjede, CortesCortés je plemenu ponudio da služe pod njegovim zapovjedništvom, kao vojnici i sluge, i da će im zauzvrat oprostiti napad. Ukoliko odbiju, zaprijetio je da će pobiti čitavo njihovo pleme. Tlaškalteci su pristali. CortesCortés je nastavio put s oko 2,000 vojnika iz plemena Tlaškalteka kao saveznicima i s još više članova istog plemena kao nosačima namirnica.

Kada je stigao u grad [[Cholula]], drugi po veličini u aztečkoj državi, širile su se glasine da indijanci namjeravaju poubijati Španjolce na spavanju. CortesCortés nije mogao utvrditi da li je to istina ili ne, pa je naredio smaknuće svih istaknutih [[Cholulteca|Čolulteka]]. Cijeli grad je spaljen a u pokolju je ubijeno između 15,000 i 30,000 Indijanaca. Cortes je poslao poruku Montezumi II. da se u Choluli nisu odnosili prema njemu s poštovanjem pa su zato kažnjeni, ali ako se Montezuma II. bude prema njemu odnosio s poštovanjem i dočekao ga s darovima i zlatom, nema se čega bojati.

Ekspedicija je stigla u Tenochtitlan [[8. studenog]] 1519. Montezuma II. je CortesaCortésa dočekao s velikim darovima, kako i dolikuje povratku [[Bog]]a. Montezuma je pripremio palaču svog oca [[Axayacatl]]a za Španjolce i njihove saveznike. CortesCortés je zahtijevao da dobije još zlata, te da se Montezuma II. zakune da će svake godine darivati CortesuCortésu i španjolskom kralju jednak iznos zlata. CortesCortés je i naredio da se iz dva najveća [[hram]]a piramida uklone svi aztečki [[idol]]i i da se na to mjesto postavi [[svetište]] Djevice Marije. Svim njegovim zahtjevima je udovoljeno.

CortesCortés je Moctuzemu II. zatim u svojoj palači uzeo za taoca u slučaju eventualne pobuna Azteka.

U travnju [[1520.]] CortesCortés je saznao da je VelasquezVelásquez s Kube poslao novu ekspediciju od 900 vojnika, koju je predvodio [[PanfiloPánfilo de NarvaezNarváez]] (1470.?-1528.), s ciljem da smijeni CortesaCortésa. CortesCortés je u Tenochtitlanu ostavio nekoliko stotina ljudi pod zapovjedništvom svog najpouzdanijeg čovjeka, [[Pedro de Alvarado|Pedra de Alvarada]]. Zatim je krenuo u susret NarvaezuNarváezu. CortesCortés je po noći upao u Narvaezov logor, zarobio ga i pridobio njegove ljude pričama o zlatu na svoju stranu. Po povratku u Tenochtitlan u gradu je izbila pobuna Azteka protiv Španjolaca. Azteci su držali Španjolce pod opsadom u palači. Pobuna je izbila jer je Alvarado izvršio pokolj nad Aztecima (nekoliko stotina mrtvih) u toku njihovog festivala koji je uključivao i ljudsko žrtvovanje.

Uskoro su Azteci izabrali novog poglavicu [[Guatimozin]]a. Azteci su dopustili da CortesCortés uđe u palaču i pridruži se Alvaradu, ali su zatim i njega napali. CortesCortés je naredio Montezumi II. da pokuša umiriti Azteke, ali su ga ovi gađali kamenjem i teško ozlijedili. Od posljedica ranjavanja Montezuma II. je umro tri dana poslije. Azteci su započeli opsadu palače i čekali da Španjolcima ponestane hrane. [[1. srpnja]] 1520, CortesCortés je odlučio pokušati probiti opsadu. Noć je bila kišna i kasnije je prozvana ''Tužna noć'' ([[španjolski jezik|španjolski]] ''La Noche Triste''). Borba je bila žestoka a Španjolcima je bilo otežano kretanje jer su nosili velike količine zlata. Više od 400 španjolaca i 2,000 njihovih indijanskih saveznika su poginuli, ali se CortesCortés s malom skupinom uspio probiti i pobjeći. Azteci su krenuli u potjeru, ali ih je CortesCortés porazio u [[bitka kod Otumbe|bitci kod Otumbe]], [[7. srpnja]] 1520.

Tijekom ljeta CortesCortés je obnavljao snage za napad na Tenochtitlan. Zajedno sa svojim saveznicima, plemenom Tlaxcala, u prosincu 1520 krenuo je u opsadu Tenochtitlana. Najprije je osvajao okolna područja a zatim i započeo kopnenu opsadu grada. Nakon višemjesečne opsade, cijeli grad Tenochtitlan je osvojen i porušen [[13. kolovoza]] 1520. Guatimozin se osobno predao CortesuCortésu. Računa se da je u toku cijelog pohoda ubijeno između 120,000 i 240,000 Azteka.

Ova pobjeda označava kraj Aztečkog Carstva. Na ruševinama Tenochtitlana sagrađen je današnji MexicoMeksiko. CortesCortés je sada bio vladar golemog područja između [[Karipsko more|Karipskog mora]] i [[Pacifički ocean|Pacifičkog oceana]]. U međuvremenu, VelasquezVelásquez je napadao CortesaCortésa kod španjolskog kralja [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V. Španjolskog]] preko svojih saveznika u Španjolskoj. CortesCortés se opravdao kralju preko pisama. Kralj je odlučio zbog velikih uspjeha zanemariti CortesovuCortésovu neposlušnost i [[1523.]] ga je imenovao [[guverner]]om [[Nova Španjolska|Nove Španjolske]] (tadašnji naziv za Meksiko).

[[1524.]]-[[1526.]] CortesCortés je krenuo u ekspediciju na današnji južni [[Honduras]]. [[CristobalCristóbal de Olid]] je krenuo morskim putem u osvajanje Hondurasa, a Pedro de Alvarado kopnenim putem prema [[Gvatemala|Gvatemali]]. Ekspedicija, koja je trajala oko dvije godine, bila je iznimno fizički naporna, a CortesCortés je izgubio velik dio zdravlja. [[1527.]] CortesCortés je otišao u Španjolsku da se obrani od optužbi protiv njega zbog velikih pogubljenja Indijanaca i samovlade, te je bio primljen kod kralja. Karlo V. ga je primio s poštovanjem, a CortesCortés mu je donio veliku količinu zlata i vrijednih darova. Karlo V. je CortesaCortésa imenovao vrhovnim kapetanom Nove Španjolske, ali je odredio i civilnog guvernera Nove Španjolske, koji je ograničio CortesovuCortésovu vlast. CortesCortés se vratio u Novu Španjolsku [[1530]].

[[1532.]] dospio je do [[Californijski zaljev|Californijskog zaljeva]], a [[1536.]] istraživao poluotok [[Kalifornija (poluotok)|Kaliforniju]] (današnja [[Baja California]]). [[1539.]] [[Francisco VasquezVásquez de Coronado]] je dobio prava da prvi traga za legendarnih [[Sedam gradova Cibole]]. CortesCortés je ponovo otišao u Španjolsku da se žali kralju, koji ga je ponovo primio s počastima, ali mu nije povratio oduzete posjede. [[1541.]] CortesCortés je dobrovoljno sudjelovao u pohodu Karla V. u [[Alžir]], koji je završio s neuspjehom. Nakon toga CortesCortés se povukao na malo imanje u Španjolskoj u blizini Seville. 1547. je namjeravao da se vrati u Meksiko, ali je umro.

== Povijesni izvori o CortesuCortésu ==

*[[Bernal DiazDíaz del Castillo]]:''Prava istina o osvajanju Nove Španjolske'', [[1632.]] (''Verdadera historia dade la conquista dade la Nueva EspanaEspaña'')

* [http://www.askeric.org/Virtual/Lessons/crossroads/sec4/Unit_2/Unit_IIQ2R2.html Explorer Fact Sheet: Hernando CortesCortés]