Razlika između inačica stranice »Ikavski govor«

Obrisan 1 bajt ,  prije 6 godina
m
m (uklonjena promjena suradnika 78.1.252.55 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot)
* '''Zapadna štokavština''' (koja se dijeli na ''šćakavsku'' i ''štakavsku ikavicu'') obuhvaća pretežno Hrvate isključivo u zapadnim dijelovima Bosne i Hercegovine. Nadasve je raširena diljem [[Lika|Like]], [[Zagora|Zagore]], dalmatinskog priobalja, srednje i jugozapadne Bosne, Završja, zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]], donje [[Posavina|Posavine]], [[Baranja|Baranje]] i na sjeverozapadu [[Bačka|Bačke]] (od ''Sombora'' do ''Subotice'').
 
* '''Ikavska čakavština''' je najpoznatiji tip primorskih i otočnih ikavaca koji obuhvaća većinu ili 3/4 Hrvata čakavaca. Ikavski ili bar poluikavski (ikavsko-ekavski) glas izgovaraju čakavci jugozapadnezapadne Istre, [[Lošinj]]a, istočnog [[Kvarner]]a, [[Gacka (regija)|Gacke]], dalmatinske obale do Cetine i na većini otoka (osim [[Mljet]]a).
 
* '''Ikavska kajkavština''' je dosad najmanje proučeni tip ikavaca, a obuhvaća 1/4dio Hrvata kajkavaca koji uz ''kaj'' izgovaraju ikavski glas. U Hrvatskoj još slično govore kajkavski ikavci sjeverne Istre (''Mlun, Slum, Brul'' itd.), pa u Gorskom Kotaru [[Fužine]], [[Lokve]], [[Ogulin]] i [[Hreljin]], u Pokuplju [[Severin na Kupi]], [[Ribnik]], [[Ozalj]] i [[Pribić]], u [[Turopolje|Turopolju]] ''Horvati'' i [[Donja Zdenčina|Zdenčina]] (vidi [[seobe Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st.]]), u jugozapadnom Zagorju [[Zaprešić]], [[Brdovec]] i ''Marija Gorica'', uz dolnjidonji tok rijeke Sutle itd. Zanimljivo je iz ranijih stoljeća da su kajkavski ikavci dijelom živjeli i na jugozapadu [[Zagreb]]a, gdje je zapisano više starih ikavizama, npr. ''"Plac pod črišnju"'' odakle nastaje sadašnja [[Trešnjevka]]. Kajkavska ikavica se u inozemstvu još govori u selima srednjeg [[Gradišće|Gradišća]] i manje na jugozapadu [[Slovačka|Slovačke]] gdje su se naselile izbjeglice pred Turcima iz naše [[Kostajnica|Kostajnice]]. Pretpostavlja se da je ova kajkavština nastala doseljavanjem ikavskih govornika iz [[PokupljePounje|PokupljaPounja]] i njihovom kajkavizacijom.
 
==Literatura==
5.065

uređivanja