Hvarska kultura: razlika između inačica

'''Hvarska kultura''' je [[neolitik|kasnoneolitička]] i [[eneolitik|ranoeneolitička]] [[arheološka kultura|kultura]] ((V/IV. tisućljeće pr. Kr., [[3900. pr. Kr.|3900.]] - [[3300. pr. Kr.]]) javlja se na istočnoj obali Jadrana i djelomično nasljeđuje [[danilska kultura|danilsku]]. Prvobitno je otkrivena na Hvaru - [[Grapčeva špilja]] (prikaz lađe s jedrom), ali ima je i po cijeloj obali. Naselja su na otvorenom no proširena te ljudi intenzivno nastanjuju špilje. Pravi razvoj hvarske kulture (klasična) odvija se na srednjodalmatinskom području - [[Korčula]], [[Hvar]], [[Pelješac]]. Od oblika se ističu niske, široke zaobljene [[zdjela|zdjele]] s prstenastim vratom te jajoliki [[lonac]] s koničnim vratom bez raskoši, ali djeluju dostojanstvenije od [[danilska kultura|danilske]].

Raširena duž istočne jadranske obale sa središtem na srednjodalmatinskim otocima ([[Hvar]], [[Korčula]]) te u Hercegovini, gdje je poznata i pod nazivom hvarsko-lisičićka kultura ([[Lisičići]], nalazište kraj Konjica u Hercegovini). Nastala je na slojevima prethodne danilske kulture, a osebujnost joj je tamno keramičko posuđe s ukrasima (vrpce, girlande, polukrugovi) te složenim spiralnim i meandarskim uzorcima izvedenima urezivanjem ili slikanjem bijelom, crvenom, žutom, smeđom i crnom bojom. U lisičićkoj su inačici češći urezani motivi, među kojima se ističu simbolički motivi sunca i mjeseca te narativni prizori (lov, kuće, stabla, ljudski i životinjski likovi). Duhovni život očituje se u kultu mrtvih, nakitu, uporabi crvene boje i plastičnim figuricama s ljudskim i životinjskim likovima. Važnija su nalazišta [[Markova špilja|Markova]] i [[Grapčeva špilja]] na Hvaru, [[jakasova špilja|Jakasova]] i [[Vela spila|Vela špilja]] na Korčuli, [[Gudnja]] na Pelješcu, [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčić]] kraj Zadra, [[danilska kultura|Danilo]] kraj Šibenika i [[Zelena pećina]] kraj Mostara.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26776 hvarska kultura]</ref>