Razlika između inačica stranice »Łódź«

Dodana 792 bajta ,  prije 5 godina
bez sažetka
| translit_jezik2_info6 =
 
| slika_panorama =Aleja Piłsudskiego ŁódźLodz_Collage_(by_EL-042).jpgpng
| veličina_slike =300px
| opis_slike =
==Povijest==
Łódź se prvi put spominje [[1332.]] godine u dokumentu kojima se selo Łodzia daruje biskupima [[Włocławek]]a. Godine 1423. kralj [[Vladislav II. Jagelović, poljski kralj|Vladislav II. Jagelović]] dodjeljuje gradska prava selu Łódźu. Od tada pa sve do 18. stoljeća grad je ostao malo mjesto na trgovačkom putu između [[Mazovija|Mazovije]] i [[Šleska|Šleske]]. U 16. stoljeću grad je imao manje od 800 stanovnika, uglavnom radnika na obližnjim farmama žitarica.
[[File:Lodz1577.jpg|thumb|upright|left|Pečat Łódź iz 1577. godine]]
 
S drugom podjelom Poljske 1793., Łódź je postalo dio [[Kraljevine Pruske]] u pokrajini Južna Pruska, a bio je poznat na njemačkom nazivu Lodsch. Od 1806. dio je [[Varšavsko vojvodstvo|Varšavskog vojvodstva]] i 1810. je imao 190 stanovnika. [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]] 1815. postalo je dio [[Kongresna Poljska|Kongresne Poljske]] države koja je od 1814. do 1915. godine bila u personalnoj uniji s Rusijom.
 
Sporazumom iz 1815. bilo je planirano da se obnovi ruševni grad, dekretom cara iz 1816. brojni njemački doseljenici su dobili zemlju da ju očiste i izgrade tvornice i kuće. Godine 1820. [[Stanisław Staszic]] pomagao je u promjenama gradića da postane suvremeni industrijski centar. Imigranti su došli iz cijele Europe, uglavnom iz južne Njemačke, Šleske i Češke, ali i daljih zemalja kao što su [[Portugal]], [[Engleska]], [[Francuska]] i [[Irska]]. Prvi mlin za proizvodnju tkanina od pamuka otvoren je 1825., a 14 godina kasnije prva tvornica na [[parni pogon]] u Poljskoj i Rusiji počela je s radom. Godine 1839., 78% stanovništva su bili [[Nijemci]], otvorene su njemačke škole i crkve.
[[File:Archikatedra Łódź v2.jpg|thumb|upright|left|Katedrala [[Stanislav Kostka|svetog Stanislava Kostka]] izgrađena 1901. godine]]
 
Stalan dotok radnika, poduzetnika i obrtnika iz cijele Europe pretvorio je Łódź u glavni centar proizvodnje tekstila Ruskog Carstva. Tri naroda dominiraju gradskim stanovništvom Poljaci, Nijemci i [[Židovi]] te su oni najviše pridonijeli razvoju grada. Mnogi obrtnici su bili tkalci iz Šleske.
Godine [[1850.]] Rusija je ukinula carinske barijere između Kongresne Poljske i Rusije, industrija u Łódźu se sada mogla slobodno razvijati na ogromnom ruskom tržištu. Ubrzo je grad postao drugi najveći grad u Kongresnoj Poljskoj. Prva željeznička pruga otvorena je 1865. (u [[Koluszki]], grana linije Varšava-Beč), a uskoro je grad imao željezničke veze s Varšavom i [[Białystok]]om.
[[Datoteka:WielkaSynagoga3 Lodz.jpg|mini|lijevo|200px|Velika sinagoga]]
 
U razdoblju od 1823. do 1873. godine gradsko stanovništvo se udvostručivalo svakih deset godina. Razdoblje od 1870. do 1890. obilježeno je najintenzivnijim industrijskim razvojem u povijesti grada. Mnogi od industrijalaca bili su Židovi. Łódź je ubrzo postao glavni centar [[Socijalizam|socijalističkog]] pokreta. Godine 1892. veliki štrajk paralizirao je većinu tvornica. Prema ruskom popisu stanovništva iz 1897., od ukupnog stanovništva 315.000, Židovi je bilo 99.000 (oko 31% posto). Tijekom revolucije 1905. carska policija je ubila stotine radnika. Do 1913. godine, Poljaci čine gotovo polovicu stanovništva (49,7%), Nijemci su pali na 14,8%, a Židovi čine 34%, od nekih 506.000 stanovnika
{|class="wikitable" style="float:right; margin:0 0.5em 0.5em 1em; font-size:95%;"
 
|+ Kretanje broja stanovnika
 
|-
 
! godina
 
! stanovnika
 
|-
 
| 1793.
 
|align=right|190
 
|-
 
| 1806.
 
|align=right|767
 
|-
 
| 1830.
 
|align=right|4.300
 
|-
 
| 1850.
 
|align=right|15.800
 
|-
 
| 1880
 
|align=right|77.600
 
|-
 
| 1905.
 
|align=right|343.900
 
|-
 
| 1925.
 
|align=right|538.600
 
|-
 
| 1990.
 
|align=right|850.000
 
|-
 
| 2003.
 
|align=right|781.900
 
|-
 
| 2007.
 
|align=right|753.192
 
|-
 
| 2009.
 
|align=right|742.387
 
|}
 
Grad se stalno razvija do 1914. godine. Do te godine je postao jedan od najgušće naseljenih industrijskih gradova u svijetu s 13.280 stanovnika po kvadratnom kilometru. Glavna bitka u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u blizini grada vodila se krajem 1914. godine, nakon koje je grad došao pod njemačku okupaciju. S obnovom poljske neovisnosti u studenom 1918. lokalno stanovništvo oslobodio je grad i razoružalo njemačke trupe.
 
==Obnovljena Poljska: Nakon Prvog svjetskog rata==
 
 
Godine 1922. Łódź je postao glavni grad [[Lodzko vojvodstvo|Lodzkog vojvodstva]] ali je razdoblje brzog rasta prestalo. [[Velika depresija]] 1930-ih i Carinski rat s Njemačkom zatvorili su zapadno tržište za poljski tekstil. [[Ruska revolucija]] (1917.) i [[Ruski građanski rat|građanski rat u Rusiji]] (1918.-1922.) prekinuli su trgovinu s istokom. Grad je postao poprište niza velikih radničkih prosvjeda i nemira u razdoblu između [[Europa i svijet između dva svjetska rata|dva svjetska rata]].
U rujnu 1925. otvorena je nova zračna luka na periferiji gradu u Lublineku. U međuratnom razdoblju Łódź je i dalje raznolik i multikulturalni grad. Prema poljskom popisu stanovništva iz 1931. godine grad ima oko 604.000 stanovnika, od toga 375.000 (59%) Poljaka, 192.000 (32%) Židova i 54.000 (9%) Nijemaca (određeno prema materinjem jeziku). Do 1939. godine, židovska manjina je narasla na više od 200.000.