Metalno doba: razlika između inačica

[[Datoteka:Diffusion cuivre.png|mini|300px|<center>Širenje obrade bakra od najstarijeg razdoblja do 4300. pr. Kr.<center>]]

[[Datoteka:Cratère de Vix 0023.jpg|mini|<center>[[Vix]] [[krater]], brončana grčka vaza zapremine 1,100 litara - najveća ikada pronađena (Châtillon-sur-Seine, [[Burgundija]]).<center>]]

*[[Bakreno doba]] ili ''eneolitik'' - razdoblje u kojem se još upotrebljavaju predmeti od obrađenog kamena, ali sve više prodire upotreba [[Bakar (element)|bakra]]; oko [[3500. pr. Kr.]] - oko [[1800. pr. Kr.]]<ref>Enciklopedija LZMK - [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3226 bakreno doba]</ref>

*[[Brončano doba]] - razdoblje u kojem se predmeti izrađuju od [[Bronca|bronce]]; oko [[1800. pr. Kr.]] - oko [[1000. pr. Kr.]]<ref>Enciklopedija LZMK - [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4741 brončano doba]</ref>

Nakon mlađeg kamenog doba (''[[neolit]]a'') slijedi prvo doba kovina koje nazivamo ''[[eneolitik]]'' (tzv. ''bakreno doba'' – oko 3000 pr. Kr.). Ono je zapravo prijelazno razdoblje iz neolitika u metalno doba. [[Zlato]] i [[Bakar (element)|bakar]] bili su prvi [[metal]]i otkriveni još u [[neolit]]u. Ovi metali nalaze se u rijekama, [[stijene|stijenama]] i na površini zemlje. Vjerovatno je [[pračovjek]], sasvim slučajno, naložio vatru te je u ohlađenom pepelu pronašao grumuljice metala. Stanovnici [[Mala Azija|Male Azije]] su u 6. milenijumu prije Krista prvi savladali vještinu izdvanja metala iz [[ruda|rude]]. Zidali su peći od [[glina|gline]] visoke oko dva metra, u kojima su topili rudu i pravili kalupe koji su služili za oblikovanje istopljenog metala. Topljenje rude i daljna obrada metala predstavljaju početak razvoja [[metalurgija|metalurgije]]. Sječiva od bakra su se lako krivila i tupila jer je [[bakar]] mekan metal, tako da se i dalje najviše koristilo oružje od [[kamen]]a.

 

Vještina pravljenja [[Bronca|bronce]] pojavila se na [[Bliski istok|srednjem istoku]] oko 3000 pr. Kr. i odatle je prešla u [[Europa|Europu]]. Bronca najprije dolazi u jugoistočnu Europu, a zatim u srednju i sjevernu Europu oko 2000 pr. Kr. Brončano doba dobilo je naziv po uporabi legure bakra i [[Kositar|kositra]] = bronce. [[Legura]] bronce pravi se od 90% bakra i 10% kositra, a taj se omjer pokazao najboljim pa se i danas primjenjuje kod umjetničkih odljeva. Brojni [[rudnik|rudnici]] bakra i kositra iz brončanog doba u raznim krajevima Europe dokazuju da su tadašnji ljevači brzo svladali tu vještinu. To je bilo vrijeme dvaju najvažnijih [[izum]]a: [[kotač]]a i [[Lončarsko kolo|lončarskog kola]]. Od bronce radi se razno oruđe (npr. srpovi), ali sve više i [[oružje]] (vrhovi strijela i koplja, mačevi i bodeži), jer se pored zemljoradnika i ratara javlja i treće zanimanje – ratnik. Radi obrane od napadača naselja se premještaju iz dolina na teže osvojive brežuljke i utvrđuje kamenim [[suhozid]]om. Ta utvrđena naselja na brežuljku nazivamo [[citadela]]ma ([[gradina (tip naselja)|gradina]]ma).

 

 

==Poveznice==

* [[Kameno doba]]

* [[Umjetnost metalnog doba]]

* [[Civilizacija]]

 

[[Kategorija:Prapovijest]]