Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 15:
 
=== Bakreno doba ===
{{glavni|Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu}}
[[Datoteka:Kultna posuda u obliku ptice.jpg|mini|[[Vučedolska kultura|Kultna posuda u obliku ptice]] (golubice ili jarebice), [[vučedolska kultura]], Arheološki muzej u Zagrebu. Danas simbol grada Vukovara. Vučedol kraj Vukovara značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana vučedolska kultura, koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.]]
[[Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu|Bakreno doba ili eneolitik (halkolitik, kuprolitik)]], prapovijesno razdoblje između neolitika i brončanoga doba kojemu obilježje daje preradba i uporaba bakra u izradbi oruđa, oružja i nakita. Početak bakrenoga doba može se okvirno datirati u IV. tisućljeće s trajanjem do pred kraj III. tisućljeća pr. Kr., tj. do otkrića i uporabe brončane slitine kao nove sirovine. U bakreno doba može se datirati i začetak stvaranja kasnijih prapovijesnih i povijesnih etničkih skupina. Nova religijska shvaćanja usko su povezana s novim obredima ukapanja pokojnika, tj. osim inhumacije utvrđena je incineracija (spaljivanje) kao i grobovi tumuli. Bakreno doba razdoblje je nastanka patrijarhalnih i plemenskih zajednica. Začetak rudarstva i obradbe bakra, zlata i srebra mogu se držati začetcima novog obrta i danas nezamisliva života bez kovinske industrije. Zato bakreno doba ima obilježje kulturne prijelomnice u [[povijest]]i [[civilizacija|civilizacije]] [[čovječanstvo|čovječanstva]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5387 bakreno doba]</ref> Eneolitičko doba zastupljeno je u kontinentalnoj Hrvatskoj nalazištima [[lasinjska kultura|lasinjske kulture]] ([[Lasinja]], [[Beketinec]], [[Cerje Tužno]], špilja Vrlovka, [[Drljanovac]] i [[Ozalj]]), [[badenska kultura|badenske kulture]] ([[Bapska]], [[Vučedol]], [[Sarvaš]], [[Donji Saloš]] kraj Slavonskog Broda), [[kostolačka kultura|kostolačke kulture]] (u Vučedolu, [[Ašikovci]]ma, [[Cerić]]u kraj [[vinkovci|Vinkovaca]], [[grabrovac|Grabrovcu]] kraj [[đakovo|Đakova]] i [[slavča|Slavči]] kraj [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]]), [[vučedolska kultura|vučedolske kulture]] ([[Vučedol]], [[Vinkovci]], [[Sarvaš]], [[Opatovac]], [[Staro Čiče]]).<ref name="Nalazišta"/>