Inačica od 10. ožujka 2015. u 22:03 uredi Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 12. ožujka 2015. u 21:42 uredi ukloni ovu izmjenu Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m →‎Naselja i kultura Novija izmjena →
Redak 4: == Naselja i kultura == [[Datoteka:Kultna posuda u obliku ptice.jpg\|mini\|lijevo\|Kultna posuda u obliku ptice (golubice ili jarebice) - »[[vučedolska golubica]]«, [[Arheološki muzej u Zagrebu]]. Danas simbol grada [[Vukovar]]a. [[Vučedol]] kraj [[Vukovar]]a značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana vučedolska kultura, koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.<ref>Hrvatska: zemlja i ljudi - [http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=18 Prapovijest]</ref>]] Eneolitička [[arheološka kultura\|kultura]] III. tisućljeća pr. Kr. nazvana je po nalazištu [[Vučedol]]u na Dunavu kraj Vukovara. U starijoj je literaturi poznata i kao istočnoalpska sojenička kultura (M. Hoernes), slavonska kultura (G. Childe) ili Vučedol-Zók. Ishodišno joj je područje istočna Slavonija i Srijem ([[Vučedol]], [[Vinkovci]], [[Sarvaš]], Gomolava, Belegiš, Mitrovac). Tijekom klasične i kasne faze razvoja proširila se na sjever preko Madžarske (Zók), Gradišća i Donje Austrije te Slovačke sve do Praga, na zapad u središnju Hrvatsku ([[Apatovac]], [[Veliko Trojstvo]], [[Mikleuška]], [[Staro Čiče]], [[Rudine (Dobrinj)\|Rudine]]) i istočnoalpski prostor ([[Ljubljansko barje]]), a na jug u Bosnu (Hrustovača, Zecovi, Debelo Brdo), te na istok preko Šumadije i sjeverne Srbije do rumunjskoga Banata.<ref name="Vučedolska">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=65567 vučedolska kultura]</ref> Nositelji rane i klasične vučedolske kulture svoja su naselja smještali na visokim prapornim terasama uz rijeke ili na obroncima brda. Većina je bila utvrđena dotjerivanjem strmih padina, palisadama ili vodenim opkopima. U kasnoj fazi prevladavaju gradinska ili [[sojenica\|sojenička]] naselja, a povremeno su se koristile i špilje. Stambene građevine četverokutne su nadzemne kuće od kolaca i šiblja oblijepljene ilovačom, opremljene ognjištem i malim kućnim žrtvenicima, te posebnim jamama, odnosno podrumima za spremanje zaliha.<ref name="Vučedolska"/>

Vučedolska kultura: razlika između inačica