Razlika između inačica stranice »Petrovaradin«

Nema promjene veličine ,  prije 4 godine
m
Veći značaj [[tvrđava]] dobiva opasnošću od Turaka Osmanlija. U Petrovaradinu je često boravio hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]]. Tu je [[1463.]] godine sklopio ugovor s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] i istovremeno razgovarao s vlastelom oko obrane od Turaka. Godine [[1475.]] godine Korvin je odlučio zaratiti s Turcima. Hrvatsko-ugarski kralj [[Vladislav II. Jagelović|Vladislav II.]] također posjećuje Petrovaradin gdje raznim olakšicama potiče napore u sakupljanju radne snage na popravkama kula i bedema. Nadbiskup [[Petar Varadi]] [[1501.]] godine uz velike napore uspijeva obnoviti tvrđavu.
 
Godine [[1525.]] u Petrovaradinskoj tvrđavi bilo je svega 1000 konjanika i 500 običnih vojnika da bi se krajem godine taj broj povećao na 4000 vojnika. Pred opasnošću od Turaka zapovjedništvo nad Petrovaradinom preuzeo je Pavle TimoriTomori, raniji zapovjednik Budimskog grada. Njegovi zahtjevi za pojačanjem u vojsci i novcu nisu stizali. Umjesto pomoći, od kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]], stiže uputa da se s glavnim snagama prebaci na lijevu obalu Dunava, a zapovjedništvo nad tvrđavom prepusti hrvatskom plemiću [[Juraj Alapić|Jurju Alapiću]].
Pod zidine Petrovaradina 13. srpnja 1526. godine je stigla turska vojska jačine 40.000 ljudi predvođena velikim vezirom Ibrahimom. Sultan [[Sulejman I.]] se s glavninom svojih snaga ulogorio kod Iloka. Nakon jednomjesečne [[opsada Petrovaradina 1526.|opsade]] i uz miniranje, Turci su koncem srpnja 1526. uspjeli osvojiti tvrđavu čiji su gotovo svi branitelji poginuli.