Kobilja (rijeka): razlika između inačica
nova stranica: {{Rijeka | ime = Kobilja | slika = | Duljina = 5 | Nadmorska visina izvora = 1010 | Prosječni istjek =... |
(Nema razlike inačica)
|
Inačica od 14. ožujka 2015. u 19:38
Kobilja je lijeva pritoka Ugra, u središnjoj Bosni. Duga je oko 5 km, a nastaje iz nekoliko izvora, od kojih je najpoznatiji Srebrenik (1.010 m), koji izvire na jugoistočnim padinama istoimene uzvisine. Pojas oko ovog vrha je izuzetno bogat snažnim izvorima pitke vode, od kojih počinju potočići slijeva Ugra i Vrbanje. Od Djevojačke ravni do Vakufskih Njiva ima ih preko 50. Srebrenik je poznato lokalno i tranzitno odmorište.[1][2]
| Kobilja | |
|---|---|
| Položaj | |
| Države | Bosna i Hercegovina |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 5 km |
| Plovna od – do | Nije plovna |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Ježica - Srebrenik |
| • Nad. vis. | 1010 m |
| Ušće | Ugar |
| Slijev | Crnomorski slijev |
| Pritoci | Vukovica, Strašivi potok, Zlovarski potok |
Od mnogobrojnih manjih pritoka, najznačajnija desni potok je Vukovica, a lijevi su: Strašivi i Zlovarski potok. Svi ugarski potoci se ulijevaju u Kobilju. Kod sela Gornji Ćoralići, Kobilja ulazi u dubok (do 300 m), ali kratki kanjon, a nakon toga teče dolinom između padina na kojima se nalazi niz zaselaka (pod zajedničkim nazivom Kobilja) i Imljanskog osoja. Cijelim tijekom je u općini Skender Vakuf, a tijekom 1960-ih, na Kobilji i njenim pritocima, bilo je 20-ak vodenica.[3].
Izvori
- ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ↑ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Skender Vakuf (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.