Inačica od 4. lipnja 2014. u 18:28 vidi izvor Kolega2357 (razgovor \| doprinosi) 797 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 14. ožujka 2015. u 21:39 vidi izvor Lupra2 (razgovor \| doprinosi) 1 edit Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 16: [[Datoteka:ZmijaZeljko.jpg\|mini\|]] '''Zmije''' ([[grčki jezik\|grč.]] ''Ophidia'', [[latinski jezik\|lat.]] ''Serpens'') su podred unutar razreda [[gmazovi\|gmazova]] čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama. Vode porijeklo od predaka koji su ličili na [[gušteri\|guštere]], no jako im se izdužilo tijelo, a noge su im reducirane pa se kreću vijugajući. Velike [[vrsta\|vrste]] ([[pitoni]] i [[anakonde]]) narastu do 8 [[metar\|m]], u iznimnim slučajevima i do 10 m. Povremeno se javljaju izvještaji i o rekordnim dužinama više od 10 m, ali to nije nikada dokazano. Živim zmije se naći na svim kontinentima osim na Antarktiku, a na većini manjih kopnenih masa - iznimke su neke velike otoke, kao što su Irska i Novi Zeland, i mnogo malih otoka Atlantika i Pacifika središnjem. Osim toga, morske zmije su široko rasprostranjena tijekom indijskih i Tihom oceanu. Više od 20 obitelji trenutačno priznaje, koji obuhvaća oko 500 rodova i oko 3.400 vrsta. Oni su u rasponu veličina od sitnih, 10 cm dugu nit zmija mrežaste pitona do 6,95 metara duljine. Fosilnih vrsta Titanoboa cerrejonensis je 13 metara dugo. Zmije su mislili da su se razvili iz bilo rupičanje ili vodenih guštera, možda tijekom jure razdoblju, uz najstariji poznati fosili datiraju između 143 i 167 Ma prije. Raznolikost suvremenih zmija pojavila u paleocena razdoblju (c 66-56 Ma prije). Najstariji sačuvani opisi zmija može se naći u Brooklyn papirusa. == Osobine ==

Zmije: razlika između inačica