Razlika između inačica stranice »Za dom spremni«

m
{{glavni|Nezavisna država Hrvatska|Ustaški pokret}}
 
Vođa [[Ustaški pokret|Ustaškog pokreta]], [[Ante Pavelić]], izraz "Za dom spremni!" koristio je barem od [[1932.]] godine.<ref>[http://www.tjedno.hr/index.php/categoryblog/4042/ „Zieg Heil ili Za dom spremni”, ''Tjedno'', 22. studenog 2013.]</ref><ref>{{cite web|title= HHO: Moralna i politička pogubnost ustaškog pokliča „Za dom spremni“|url=http://www.dubrovnikpress.hr/index.php/component/k2/item/5380-hho-moralna-i-politicka-pogubnost-ustaskog-poklica-za-dom-spremni|publisher=dubrovnikpress.hr|date= 22. studenog 2014.|accessdate=26. srpnja 2014.}}</ref> Taj je izraz postao službeni pozdrav toga pokreta,<ref>[http://www.politikaplus.com/novost/91797/ Hrvatski branik: Tumačenje Ustaškog pozdrava za Ustaške junake], Politika Plus, 21. studenog 2013.</ref> pate se on po uspostavi [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske (NDH)]] nalazio na svim službenim dokumentima, te su se njime navodno završavali neki javni događaji i slično.<ref>[[:Datoteka:Hrvatski_narod-naslovnica,proglašenje_NDH.jpg|Naslovnica]], [[Hrvatski narod]], Zagreb, 10. travnja 1941.</ref><ref>[http://www.tjedno.hr/index.php/categoryblog/4042/ „Zieg Heil ili Za dom spremni”, ''Tjedno'', 22. studenoga, 2013.]</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=GdGhiBhki7o Govor Ante Pavelića], Trg Stjepana Radića (Zagreb), Zagreb, 21. svibnja 1941.</ref> Neki su umjesto pozdrava "Za dom spremni!" koristili skraćeni izraz, "Za dom!"<ref>Ante Adorić, Nikola Anić, Rade Dumanić, Ante Jelaska, [[Andro Gabelić]], Goran Kotur, Srđan Kovačić, Marin Kuzmić, Milivoj Lalin, Jerko Matošić, Lovre Reić, Fabjan Trgo, Gordana Tudor, Vjekoslav Vidjak, Vlasta Višić i Mijo Vojnović: [http://www.ratnakronikasplita.com/kronika/1941/ 1941.], Antifašistički Split – ratna kronika 1941. – 1945., Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Splita, Slobodna Dalmacija, d.d., 2010.</ref> ili "Za poglavnika i dom spremni!".<ref>[http://i.imgur.com/eRiSjif.png Dnevno izvješće], Politićki odsjek, Župska redarstvena oblast Sarajevo, 2. listopada 1943.</ref>
 
{{citat|Ustaški je pokret simbole, riječi i izraze našao u riznici duha i povijesti hrvatskoga naroda i svjestan njihova općeljudskoga i starohrvatskoga značenja pokušao ih iskoristiti za ciljeve svoga političkoga pokreta, a pokret na taj način približiti narodu kako bi ga narod prihvatio. Da je tomu tako, upravo dokazuju objašnjenja iz glasila Hrvatske seljačke stranke iz 1941. godine koja se danas pojavljuju u elektroničkim medijima, a nikako ne da bi ti tekstovi dokazivali nekakvo vlasništvo ustaškoga pokreta nad hrvatskim leksikom ili nad hrvatskim duhom. Tim više što je službeni pozdrav ustaškog pokreta na prvom mjestu veličao Poglavnika, tek potom ono što je Hrvatima sveto.|[[Neva Mihalić]], ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'', br. 480., 2013.<ref>Neva Mihalić, ''Povijest je pitala Hrvate i pitat će ih opet: za što biste bili spremni umrijeti, vi Hrvati?'', ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'', 5. prosinca 2013., broj 480., str. 24.</ref>}}