Euskaltzaindia: Razlika između inačica

Obrisana 544 bajta ,  prije 7 godina
bez sažetka
No edit summary
No edit summary
{{radovi24}}
 
[[Datoteka:Bilboko Euskaltzaindia.jpg|minijatura| Sjedište u Bilbau]]
 
==Povijest==
 
<!--
 
 
U desetljeće i pol prije Španjolskog građanskog rata (1919.-1936.), Akademija je uspjela konsolidirati se kao institucija i postaviti o svom projektu promicanja rođenje standardnog književnog jezika, iako nije bio u mogućnosti osigurati preciznu, čvrstu akademsku formulaciju za tu svrhu. S druge strane, njegov rad u tom razdoblju znatno pridonijele boljem razumijevanju jezika kroz studije Resurrección Maria de Azkue (''Morfología Vasca'' , 1923.-1934.) i dalekosežnim istraživanjima među govornicima jezika (Erizkundi Irukoitza, od 1922. pa nadalje) . Časopis "Euskera " je vjerodostojan svjedok obavljenog posla u to vrijeme.
 
In 1936 and the years which followed, under the language politics of Francoist Spain the Academy's previous activities were reduced to silence until Azkue, with the collaboration of Federico Krutwig, was able to timidly[citation needed] reinitiate academic life at the beginning of the 1950s. The articles of association were reformed in 1954, new full members were elected and from 1956 on the Academy started to enjoy a more settled existence both in its internal affairs and in its public conferences and open meetings (first postwar congress: Arantzazu, 1956).
 
Godine 1936. i godineu godinama koje slijedesu uslijedile, pod jezičnom politikom [[Francova diktatura|Francove Španjolske]] suAkademijine Akademije dosadašnjihsu prethodne aktivnosti svestiutihnule na tišini dok Azkue, u suradnji s [[Federico Krutwig|Federicom Krutwigom]], nije bio je u mogućnosti da bojažljivo [citat potreban]obnoviti reinitiate akademski život na početkupočetkom 1950-ih . Statut udruge suje reformiranireformiran ugodine 1954 ., novi punopravni članovi su izabrani ite od 1956 na Akademiji počeli uživati u višeprimirenijem podmiriti postojanjedjelovanju, kako u svojim unutarnjim poslovima iutako i u svojim javnim skupovima i otvorenihotvorenima sastanakasastancima ( prvi poslijeratni kongres: Arantzazu , 1956) .
 
 
Sljedeće desetljeće (1956.-1968.) poklopilo se s novom generacijom suradniksuradnika, povećanjem uvođenja baskijskog u dvojezičnim nedržavnim školama (ikastolak), oživljavanje tiska na baskijskom jeziku i prvih pokušaja podučavanja osnovnu pismenost na baskijskom, među ostalim inicijativama .
-->
==Euskara Batua==