Schwannove stanice: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nova stranica: thumb|250x250px|Schwannove stanice '''Schwannove stanice''' su glavne glijalne stanice periferni živčani sustav|perifernog ž...
 
m slovo
Redak 7:
Mijelinska ovojnica ovija akson od početnog odsječka pa sve do njegovog završnog razgranjenja. Isprekidana je, a mjesta prekida su tzv. [[Ranvierovi čvorovi|Ranvierova suženja]] ili čvorovi preko kojih je membrana aksona u izravnom dodiru s izvanstaničnom tekućinom što je bitno za brzo i skokovito vođenje [[akcijski potencijali|akcijskih potencijala]]. Odsječci mijelina između dva Ranvierova suženja (tj. čvora) su internodalni segmenti, a u perifernom živčanom sustavu svaki internodalni segment mijelina izgrađuje jedna Schwannova stanica prekrivena [[bazalna membrana|bazalnom membranom]]. Uz jedan periferni akson poredano je u nizu onoliko Schwannovih stanica koliko na aksonu ima internodalnih segmenata. Schwannove stanice svojom citoplazmom ovijaju i nemijelinizirane periferne aksone (aksoni leže u žljebovima Schwannovih stanica, obično svaki akson u zasebnom žlijebu, a jedna Schwannova stanica tako ovija 5 do 20 aksona).
 
Na poprečnom presjeku, mijelinska ovojnica internodalnog segmenta sastoji se od koncentričnih spiralnih slojeva [[Mijelinska ovojnica|mijelina]]. Na vanjskoj strani ovojnice, spirala završava kao vanjski mezakson (lat. ''mesaxon externum''), a na unutarnjoj strani ovojnice, uz akson, spirala završava kao unutarnji mezakson (lat. ''mesaxon internum''). Nadalje, ovojnica se sastoji od niza izmjeničnih crta - glavnih crta (lat. ''linea principalis'') i tankih interperiodnih crta (lat. ''linea interperiodica'').<ref name=":0">Judaš, Kostović: ''TemljiTemelji neuroznanosti'', (Stanična građa središnjeg živčanog sustava: neuroni i glija, str. 5.-14.), Medicinski fakultet Zagreb, 1997.</ref>
 
== Nastanak i građa mijelinske ovojnice ==