Razlika između inačica stranice »Zjenica«

Obrisano 8 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
(Tocan naziv je atropin)
== Konstrikcija zjenice ==
 
Kada jarko svjetlo padne na oko, zjenica se automatski suzuje. To je pupilarni refleks, koji je važan pokazatelj funkcije matičnih stanica [[mozak|mozga]]. Nadalje, zjenica će se dilatiratiraširiti ukolikoako osoba fiksira objekt.
 
[[Okulomotorni živac]], posebno [[parasimpatikus|parasimpatički]] dio koji pripada Edinger-Westphal-ovoj jezgri, završava na kružnom šareničnom [[sfinkter]]u. Kada se ovaj [[mišić]] kontrahira, smanjuje veličinu zjenice.
Šarenica je kontraktilna struktura, koja se uglavnom sastoji od glatkog [[mišić]]a koji okružuje zjenicu. Svjetlo ulazi u oko kroz zjenicu, a šarenica regulira količinu svjetla tako da regulira veličinu zjenice. Šarenica sadrži dvije grupe glatkih mišića, kružnu grupu koje zovemo sfinkteri pupile, i radijalnu grupu koju zovemo dilatatorima pupile. Kada se sfinkter pupile kontrahira, šarenica smanjuje veličinu zjenice. Dilatator zjenice, inerviran simpatičkim živcem iz gornjeg vratnog ganglija, uzrokuje svojom kontrakcijom dilataciju šarenice. Ovi se mišići još nazivaju i intrinzičnim mišićima oka.
 
Osjetilni put (štapić ili čunjić, bipolarni, ganglij) je povezan sa svojim parom na drugom oku parcijalnim ukriženjem njihovih očnih vlakana. Ovo stvara efekt koji [[slika|sliku]] s jednog prenosi u drugo oko. UkolikoAko primjenimoprimijenimo [[pilokarpin]] to će izazvati konstrikciju zjenice i akomodacija će biti povećana zbog djelovanja parasimpatikusa na cirkularna mišićna vlakna, dok s druge strane primjenom [[atropin]]a urokujemo paralizu akomodacije (cikloplegiju) i dilataciju zjenice. Simpatički [[živčani sustav]] može dilatirati zjenicu na dva načina; stimulacijom simpatičkog živca na [[vrat]]u, ili ubrizgavanjem [[adrenalin]]a.
 
Zjenica se širi u mraku, ali se sužava na svjetlu. Kada je sužena, promjer joj je tri do četiri milimetra. U mraku će u početku sve biti isto, ali će se približiti maksimalnoj udaljenosti široke zjenice četiri do pet milimetara. U toj situaciji zjenice ne miruju potpuno, što može dovesti do oscilacija koje se mogu intenzivirati i tada ih zovemo hippus. Kada je jedno oko stimulirano, oba se oka jednako kontrahiraju. Konstrikcija zjenice i pogled izbliza su usko vezani. Na jarkom svjetlu, zjenice konstrikcijom sprečavaju aberacije svjetlosnih zraka i tako održavaju svoju očekivanu oštrinu; u mraku to nije potrebno, tako da je glavna briga propuštanje dovoljne količine svjetla u oko. Zjenica se dilatira u ekstremnim fizičkim situacijama (npr. [[strah]]) ili kontakta na osjetilni [[živac]], kao što je [[bol (osjećaj)|bol]].