Kumordinar Žorž
Pridružio se 10. siječnja 2013.
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 75:
Pozdrav, --[[Suradnik:ReCreation|ReCreation]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:ReCreation|razgovor]])</small> 00:30, 29. ožujka 2015. (CET)
Poštovani Kumordinare Žoržu,
čitajući ponovno ono što ste dodali vidi se da patite od neobjektivnosti, zapravo od izrazite subjektivnosti koju dijelite vjerojatno još jedino s profesoricom čiju stranicu uređujete. Vaš dodatak je faktografski vrlo manjkav, a to se vidi iz sljedećega:
1. Pišete da je SH pisala kako "ne postoje stručnjaci koji bi mu dali prolaznu ocjenu", što je činjenično točno i potkrijepljeno poveznicom na članak na HKV-ovu portalu, ali je isto tako činjenično točno i lako utvrdivo da "Hrvatski pravopis" IHJJ-a ima pet recenzenata (prof. dr. Ante Bežen, prof. dr. Ivan Zoričić - bivši član Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika, na koji se često, uz SH, i Vi pozivate, doc. dr. Marko Alerić, dr. sc. Marijana Horvat i dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga), odnosno stručnjaka koji su mu dali prolaznu ocjenu, koja je čak i javno dostupna na pravopis.hr/recenzije. Kako se Vi, dakle, nosite s tom činjenicom? Prešućujete je i to Vam je sasvim normalno, objektivno, dostojno Wikipedije. Ali ja mislim da nije.
2. Pišete dalje da je SH pisala kako je "dokumentacija Vijeća (za normu) iz javnosti nestala", što je notorna neistina. "U javnosti" je, dragi kolega, već jako dugo, na za to primjerenu mjestu: pravopis.hr/izvori. To što ste Vi na Wikipediji napisali neistinu, to je Vama očito sasvim u redu jer je to jednom rekla SH.
3. O Vijeću se nažalost na Wikipediji ne može ništa više napisati jer je već više od pola godine (iako je administrator rekao da će tako biti ne dulje od mjesec dana) tekst blokiran za uređivanje, ali se na ovaj način, odnosno Vašim pisanjem, piše paralelna "istina" o njemu. Tako Vi, pišući o SH, pišete i da su ministar i ravnatelj govorili da "nemamo pravopis" premda "je već godinama postojao pravopis hrvatskog jezika usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika", što su potpune činjenične netočnosti.
a) kako Vam se u priču da "pravopis već imamo" uklapa dopis ministru Draganu Primorcu od 19. listopada 2006., str. 110-111, Zapisnik Vijeća za normu: "Pod drugom točkom dnevnoga reda Razno predsjednik je konstatirao da će, kako je u raspravi na prethodnim sjednicama već rečeno, rad Vijeća biti zaokružen tek ako potakne pisanje i izdavanje temeljnih jezičnih priručnika (pravopisa, gramatike, rječnika, jezičnoga savjetnika, a možda i kojega drugog), koji će utemeljiti novo razdoblje hrvatskoga standardnog jezika onako kako su isto takvi priručnici utemeljili proteklo razdoblje"? Kako Vam se u priču da "pravopis već imamo" uklapa nastavak te rečenice: "Dr. Dunja Brozović Rončević iznijela je stav ustanove koju predstavlja u Vijeću, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, da budući obvezujući
pravopisni priručnik treba da ne bude autorsko djelo, nego rad skupine stručnjaka izrađen na temelju zaključaka Vijeća koji bi dobio potporu relevantnih znanstvenih i kulturnih ustanova jer je to jedini način da se konačno riješe prijepori i sredi pravopisna norma i praksa u Hrvatskoj." - je li u listopadu 2006. godine Vijeće za normu smatralo da "imamo pravopis" ili da ga nemamo?
b) O usklađenosti tog pravopisa "koji imamo" sa zaključcima Vijeća za normu već imate na Wikipediji i drugdje na mreži poneki objektivan osvrt. U jednome od njih stoji i ovo: "Tako npr. u zapisniku Vijeća za normu od 20. travnja 2006. o problemu pokrivenoga r piše: „Kao temeljno rješenje nudi se pravilo da se iza svakoga pokrivenog r, ako se javlja alternacija s ijekavskim izgovorom, može uzimati je, i da se to nikomu ne smije ispravljati. Da se, nadalje, i u tom položaju može uzimati e, pa se ni to nikomu ne smije ispravljati“. U gore spomenutim se pravopisima, primjerice, dopušta samo bilježenje je iza pokrivenoga r (pogrješka, oprjeka, strjeljivo). Nadalje, u Zapisniku Vijeća za normu od 16. ožujka 2006. preporučuje se pisanje foto-klub, bruto-prihod, neto-iznos, video-zapis. Navedeni pravopisi pišu: fotoklub, videozapis, ali bruto-prihod, neto-iznos. U Zapisniku Vijeća za normu od 19. listopada 2006. stoji: 'Etnici i ktetici od tuđih imena mjesta pišu se glasovno prilagođeno. Tako Njujorčanin i njujorški od New York, Lajpcižanin i lajpciški od Leipzig.' Pravopisi Stjepana Babića i Milana Moguša (2010.) te Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša (2008.) imaju samo newyorški i leipziški." - kojim Vi aršinom mjerite usklađenost nekog pravopisa sa zaključcima Vijeća za normu?
4. Pišete da je Pravopisu IHJJ-a ministar Jovanović dao glasnu potporu. Što to znači "glasnu potporu"? Bi li bila primjerenija "zakulisna, tiha potpora"? Je li to način kako se radilo u prethodnim slučajevima davanja ministarske potpore kojem od pravopisa? Ili, kako Vi to pišete, progovara li to nečija savijest?
5. Navodite riječi SH da Pravopis IHJJ-a "samo politika može učiniti službenim". Molio bih da, kad već navodite tu, po Vama vrijednu misao, kažete koji pravopis hrvatskoga jezika politika nije učinila službenim? To je sasvim uobičajeno da resorni ministar oslužbenjuje pravopis. Jedini je problem kod SH, a čini se i kod Vas, to što je u to vrijeme "na vlasti" bila '''kriva politika'''. Po Vašem mišljenju, a i po mišljenju SH, očito prvo mora biti '''prava politika''' koja onda ima pravo oslužbenjivati pravopis (tako je to uostalom bilo i 2005. i sa ''Hrvatskim školskim pravopisom''), ali tu promiče Vama, a i SH, da je riječ o politiziranju jezika, odnosno da se pravopisi smiju učiniti službenim u vrijeme prave politike, a sve ostalo je krivo. To je zapravo klasičan model miješanja politike u jezik i to je apsolutno neprihvatljivo i nepoželjno.
Pozdrav,--[[Suradnik:Creation|Creation]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Creation|razgovor]])</small> 09:43, 29. ožujka 2015. (CEST)
| |||