Pejzaž (likovni motiv): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 2A02:AC8:1:14:9471:C81C:56DD:B198, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Annibale Carracci 003.jpg|mini|300 px|[[Annibale Carracci]], ''Bijeg u Egipat'', 1603., ulje na platnu, 122 × 230 cm, [[Rim]]. Iako se u [[Zapadna umjetnost|zapadnoj umjetnosti]] pojavio u [[renesansa|Renesansi]], tek se u [[Barok]]u '''pejsaž''' osamostalio kao likovni motiv.]]
'''Pejzaž''', '''pejsaž''' ([[francuski]]: ''PaisagePaysage'') ili '''krajolik''' je [[likovni motiv]] s prikazom [[krajobraz]]a ili dijela [[Pejzaž (zemljopis)|krajolika]]. Prema kraju u kojem je rađen može biti: ''planinski, šumski, poljski, riječni'' ili pejzaž mora zvan ''[[marina]]''; ''[[panorama]]'' je široki pogled na [[grad]], a ''[[veduta]]'' je prikaz gradskih trgova i ulica. Posebna vrsta pejzaža je ''[[ruinizam]]'', tj. slikanje starih arhitektonskih spomenika u ruševnom stanju. Osim po mjestu gdje je naslikan, pejzaž dobiva nazive i po vremenu kada je naslikan: ''proljetni, ljetni, jesenski, zimski, jutarnji, podnevni i sutonski'' - od kojih svaki ima svoje karakteristike i svoje majstore. Napokon, pejzaže dijelimo i po načinu slikanja: ''vizualni'' (nastao izravnim promatranjem prirode) i ''imaginarni'' (stvoren maštovitim kombiniranjem elemenata viđenog pejzaža). Pejzaž je u svojoj osnovi slika duha svoga autora i epohe u kojoj autor živi.
 
U [[likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] motiv koji prikazuje krajolik kao samostalnu temu poznat je bio u [[antika|antici]] ([[Umjetnost starog Rima]]), no tijekom srednjeg vijeka postaje samo okvirom vjerskih motiva, a preporod doživljava u europskom [[slikarstvo|slikarstvu]] od 16. stoljeća ([[Renesansa]]).