Marija Tudor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 14:
Nakon što je [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrik VIII.]] umro [[1547]]. godine, naslijedio ga je sin [[Edvard VI.|Edvard VI.]], prvi engleski [[Protestantizam|protestantski]] vladar koji je, putem ''Regentskog vijeća'' i svoga ''Lorda protektora'' u vjerski i politički život [[Engleska|Engleske]] počeo uvoditi, ponekad i nasilnim metodama, [[Protestantizam|protestantske]] običaje i pravila.
Kako je Marija bila predana vjernica [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] od nje je zatraženo da svoje vjerske običaje prakticira isključivo u vlastitoj kapeli. Kada su joj vlasti potpuno zabranile da prakticira svoju katoličku vjeru, Marija se obratila caru [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu V.]] koji je Engleskoj zaprijetio ratom
[[Edvard VI.|Edvard VI.]] umro je vrlo rano i prije svoje smrti sastavio je oporuku prema kojoj su Marija i [[Elizabeta II.|Elizabeta]] ponovno bile isključene iz nasljedne linije zbog toga što su bile rođene u poništenim brakovima [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]], pa je slijedeća u nasljednoj liniji bila Lady Frances Brandon, majka potencijalne nasljednice engleske krune protestantice [[Jane Grey]], a sve iz razloga kako ne bi došlo do restauracije [[Katolicizam|katolicizma]] u Engleskoj. Povjesničari i pravni stručnjaci osporavaju pravnu valjanost ove oporuke iz više razloga, među kojima su najjači argumenti to što je oporuku sastavio tada maloljetni i teško bolesni [[Edvard VI.]] i to što je bila u protivnosti sa ''Zakonom o naslijeđivanju'' (''Act of succesion'') donešenim u vrijeme [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]].
| |||