Zapadni Goti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 14:
== Vizigotsko kraljevstvo u Akvitaniji ==
[[Datoteka:Hispania 418 AD.PNG|minijatura|Pirenejski poluotok nakon podjele Hispanije i naseljavanja Vizigota u Akvitaniji.]]
Od [[407]]. do [[409]]. [[Vandali]], [[Alani]] i [[Svevi]] prodiru na Iberijski poluotok. Kao odgovor na tu invaziju zapadno rimski car Honorije poziva Vizigote da preuzmu kontrolu rimske Hispanije. Honorije nagrađuje vizigotske borce [[Federati|zemljom]] u [[Akvitanija|Akvitaniji]] (Foedus visigothorum), na koju se ovi naseljavaju. Ta naselja su postala jezgra odakle su se raširili duž [[Pireneji|Pireneja]] i na [[Pirenejski poluotok]] (tada zvan Iberijski poluotok). Drugi vizigotski veliki kralj [[Eurik]] ujedinjava različite zavađene frakcije Vizigota i [[475]]. godine prisiljava Rimsko Carstvo da mu prizna punu nezavisnost. Na kraju njegovog života [[Vizigotski posjed u Akvitaniji|Vizigotsko Kraljevstvo]] postaje najjača država nasljednica Zapadnog Rimskog Carstva. Vizigotska država dostiže vrhunac prije poraza [[507]]. godine u [[Bitka kod Vouillé|bitci kod Vouilléa]]. Vizigotsko kraljevstvo uključuje cijelu Iberiju, osim malih dijelova na sjeveru ([[baski]]jska područja) i sjeverozapadu (kraljevstvo Sveva). Osim toga posjeduju Akvitaniju i [[Narbonska Galija|Narbonsku Galiju]], što je bilo pola današnje [[Francuska|Francuske]].
 
== Vizigotsko kraljevstvo na Pirenejskom poluotoku ==