Parnoprstaši: razlika između inačica

Parnoprstaši su dobili ime jer imaju parni broj prstiju, dva ili četiri. Srodnost među pojedinim grupama uočio je [[zoolog]] [[Richard Owen]] u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i uveo nazive "[[neparnoprstaši]]" i "parnoprstaši". Uzdužna os noge nalazi se kod parnoprstaša između trećeg i četvrtog prsta. Ta dva srednja prsta su najizraženija. Prvobitni prvi prst može se naći samo kod [[fosil]]nih predstavnika a kod današnjih parnoprstaša potpuno nedostaje. Drugi i peti prst su različito razvijeni: kod [[vodenkonji|vodenkonja]] koje se smatra razvojno starijim, oni su još veliki i potpuno funkcionalni. Veliki broj parnoprstaša, kao, npr. [[jeleni]], [[antilope]], [[goveda]] i [[koze]] su bitno smanjeni i više ne dodiruju podlogu. Kod nekih drugih porodica parnoprstaša, kao kod [[deve|deva]] i [[žirafe|žirafa]] je povlačenje tih prstiju otišlo tako daleko, da drugi i peti prst više nemaju niti u rudimentarnom obliku.

 

 

Kao i mnogi dugi sisavci, parnoprstaši su se pojavili prije oko 54 milijuna godina u vrijeme ranog [[eocen]]a. Ti rani parnoprstaši sa četiri ili pet razvijenih prstiju a hranili su se mekim dijelovima [[biljka|bilja]] kao i [[list|lišćem]]. U razdoblju kasnog eocena, prije oko 46 milijuna godina razvila su se već sva tri i danas postojeća podreda: svinjolike životinje ili [[nepreživači]] (Suina), [[Tylopoda|Tylopodi]] i [[preživači]] (Ruminantia).

:* porodica [[šupljorošci|šupljorožaca]] ([[Bovidae]]) u koju se ubrajaju goveda, [[antilope]], ovce, koze i sl.

 

 

Artiodactyla (parnoprstaši)