Razlika između inačica stranice »Andrija Konc«

Dodano 49 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
== Životopis ==
 
Glas je školovao u zagrebačkoj [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] u klasi profesora [[Lav Vrbanić|Lava Vrbanića]], kod kojeg je i diplomirao . U Zagrebu je jedno vrijeme pjevao u opernom zboru [[HNK]]-a, ali ga je napustio i opredjelio se za zabavnu glazbu. U kratkom vremenu postao je vrlo popularan. Pjevao je u najelitnijim zagrebačkim lokalima, snimao je [[gramofon]]ske ploče, pjevao je na radiju, gostovao u inozemstvu. Andrija Konc je 1933. pristupio konobarskom športskom klubu [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] u Zagrebu i tamo je šest godina igrao na mjestu [[vratar]]a. Godine 1938. zagrebačke Ilustrovane športske novine objavile su vijest da “odlični vratar Konc odlazi ove godine u Budimpeštu, gdje će igrati za Ferencvarosz...” Konc je ipak prednost dao svojem školovanju na Akademiji i nije otišao u Budimpeštu, ali je 1939. postao vratar tadašnjeg službenog državnog [[nogomet]]nog prvaka, zagrebačkog [[HAŠK ]]-a.
 
Dana [[22. ožujka]] 1945. godine izveo je uživo na hrvatskom[[Hrvatski krugoval|Hrvatskom krugovalu]] skladbu [[Ljubo Kuntarić|Ljube Kuntarića]] "Ti ni ne slutiš", a nešto kasnije iste godine njegova sudbina ostala je do današnjih dana nepoznata.
 
Dolaskom nove vlasti 8. svibnja 1945. na [[Radio Zagreb|Radio Zagrebu]] mnoge se radijske djelatnike surovo maknulo, a mnogima je bio zabranjen svaki javni nastup. Popularni domaći [[šlager]]i u novom duhu "kolektivizma" smjeli su biti izvođeni samo u orkestralnoj inačici, dok su se pjevale isključivo narodne pjesme u pratnji tamburaških sastava.
 
[[Eliza Gerner]] u svojoj knjizi "U sjeni stoljeća koje odlazi" navodi da je 1945. odveden u [[logor]], vjerojatno zato jer je bio zvijezda [[NDH|Endehazije]], dok lokalni izvori, spominju likvidaciju Andrije Konca u samom Bjelovaru, premda ni za jedno ni za drugo nema izravnih dokaza. Jedino je neosporna činjenica da se Andriji Koncu gubi svaki trag nakon ulaska u zgradu bjelovarske [[OZNA]]-e 1945. godine. Po skidanju zabrane spominjanja imena Andrije Konca 1993. godine, Eliza Gerner navodi kako je poslala sve izreske iz novina njegovoj sestri Elizabeti, koja je u međuvremenu umrla.
 
== Izvori ==
250

uređivanja