Arsenije III. Crnojević: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 8 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1280568 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Arsenije III.jpg|thumb|right|Arsenije III. Crnojević]]
'''Arsenije III. Crnojević''' ([[Bajice]], [[Crna Gora]] [[1633.]] — [[Beč]], [[27. listopada]] [[1706.]]), [[peć]]ki [[patrijarh]] Srbije 1674.—1690., [[mitropolit]] i patrijarh austrijskih Srba 1690.—1706.
 
Kao patrijarh putovao je 1683. u [[Jeruzalem]]. Za vrijeme austrijsko-turskog rata (1683. do 1699.) austrijska vojska je prodrla u južne srpske krajeve, te se Crnojević, u listopadu [[1689.]], neposredno pred dolazak Austrijanaca, morao skloniti ispred turskog ogorčenja iz Peći u [[Nikšić]] i odatle na [[Cetinje]]. Austrijski zapovjednik Piccolomini ga je, osvojivši [[Priština|Prištinu]], [[Skoplje]], [[Prizren]] i [[Peć]], pozvao krajem listopada da se vrati u Peć te da se sa svojim sunarodnjacima angažira za borbu protiv [[Otomansko carstvo|Turaka]]. Crnojević posluša Piccolominija i dođe u Peć, a potom u Prizren, gdje je se s njim sastao. Pristajanje Crnojevića uz Austrijance pojačalo je revnost Srba, koji su i do tada pomagali [[Kršćanstvo|kršćansku]] vojnu akciju. Poslije Piccolominijeve smrti ([[9. studenog]] [[1689.]], od [[kuga|kuge]]), obrnila se ratna sreća u korist Turaka (početkom 1690.), te se austrijska vojska povukla na lijevu obalu [[Dunav]]a i [[Sava|Save]]. S vojskom se doselio u [[Ugarska|Ugarsku]] i Crnojević, a s njime i mnoge srpske obitelji, koje su se bojale osvete Turaka radi pomaganja kršćana u borbi protiv Turske. U Ugarskoj je car Leopold priznao Crnojevića za starješinu svih pravoslavnih Srba, koji su se nalazili u njegovoj državi. Punih jedanaest godina Crnojević u Ugarskoj nije imao stalno sjedište, nego je stanovao u Sentandreji, Kovinu, Sirigu, Hopovu, Sečuju, Futogu i Pakracu, uređujući srpsku crkvu.