Hrvatska arhitektura: razlika između inačica

[[Neolitik|Neolitska]] [[IstarskaIstra|istarska]] [[kultura]] je specifična po kućama od suhoziđa – tzv. '''bunje''' koje su služile za pastire sve do početka 20. stoljeća. [[Eneolitik]] ili [[bakreno doba]] u Hrvatskoj je najzanimljivije u [[Vučedol|Vučedolskoj kulturi]] gdje je stanovništvo živjelo u utvrđenim naseljima na uzvišenim položajima, zaštićeno [[palisada]]ma. Kuće su nadzemne, većinom četvrtaste s podom od zapečene zemlje i kružnim ognjištem.

Grci iz [[Sirakuza|Sirakuze]], 390 g. p[[pr. KKr.]], dolaze na [[Vis]] (Issa), [[Hvar]] (Pharos) i [[Korčula|Korčulu]] (Corcyra Nigra), gdje osnivaju gradove-države i žive podosta izolirano. Grade se obalni gradovi[[grad]]ovi (Tragurion, Salona, Epetion), vile, hramovi i teatri (Vis). Razvijena je trgovina pa se grade i luke, javne zgrade, itd. Iliri osvajaju ove gradove i organiziraju državu s centrom oko Neretve. U 3. st. p. K., nakon sukoba s Ilirskom kraljicom [[Teuta|Teutom]], [[Rimljani]] osvajaju ilirske gradove i uvode vojno-ekonomski sustav. Za razliku od Grčke, prožimaju čitav teritorij pretvarajući ilirske gradine u svoje gradove i uvode u Europu prvu [[urbanizacija|urbanizaciju]]. Gradovi su centrirani – pravilno podijeljeni.

Razinu rimske organizacije prostora dokazuju brojne vile rustike, kao i ruralna [[naselja]] (najreprezentativnije su ''Verige'' na [[Brijuni]]ma, [[Pula]] i [[Trogir]]). Tipične rimske mreže pravokutnih ulica (decumanus/cardo) najbolje su sačuvane u [[Poreč]]u i [[Zadar|Zadru]].

U [[Dalmacija|Dalmaciji]] je glavni grad bio [[Salona]], od kojeg su ostale samo ruševine. Salona je imala oko 40 000 stanovnika. U blizini Salone u doba kasne antike nastaje i najveća rimska arhitektonska struktura na tlu Hrvatske, [[Dioklecijanova palača]] (oko 300. g.)<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=17691 preuzeto 10. veljače 2015.</ref>, na čijim će se ostacima kasnije razviti grad [[Split]]. To je ujedno jedan od najznačajnijih spomenika kasnoantičke arhitekture uopće, u kojemu se sabiru najraznolikiji umjetnički utjecaji golemog rimskog carstva.

Na područje današnje Hrvatske [[Hrvati]] su se naselili početkom [[7. ststoljeće|7. stoljeća]] zajedno s [[Avari]]ma i drugim [[Slaveni]]ma iz sjeverne Europe. Hrvati su tada bili na razvojnoj razini brončanog i željeznog doba, te nisu znali uživati u blagodatima grada. Stoga nisu sami gradili gradove nego su se naseljavali u blizini postojećih gradova, na obližnjim rijekama (npr. Otok na ušću rijeke [[Jadro]] ispred [[Salona|Salone]])<ref>http://www.metmuseum.org/toah/hd/barb/hd_barb.htm Preuzeto 10. veljače 2015.</ref>.

Hrvati su postupno preuzeli okružje postojeće antičke kulture i umjetnosti, ali su istodobno prihvatili [[kršćanstvo|kršćansku]] vjeru. Prve crkve su [[Crkva|crkve]] podizane kao kraljevske bogomolje, a kasnoantički utjecaj je bio najjači u Dalmaciji zbog gustoće [[Kasna antika|kasnoantičke]] [[Urbanizacija|urbanizacije]].<ref>http://www.culturenet.hr/print.aspx?id=23166 Preuzeto 10. veljače 2015.</ref>. Postepeno je taj utjecaj slabio te je došlo do mijenjanja naslijeđenih oblika i stvaranja originalnih tipova građevina. Sve one (desetak većih i stotinjak manjih) građene su od ''lomljenca'' (grubo lomljena kamena povezanih debelim slojem žbuke izvana). Od većih zgrada, izgrađeno je mnogo crkava, uglavnom uzdužnih, jednobrodnih ili trobrodnih. Takva je i [[crkva sv. Spasa na vrelu Cetine]] iz 9. st. Crkva ima snažne oble [[kontrafor]]e (izvanjske nosače), što joj daju osobine utvrde, dok je ulaz naglašeno moćnnim tornjem – [[zvonik]]om usred pročelja.