Vrtoče (Bosanski Petrovac, BiH): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 22:
== Zemljopis ==
Sastavni je dio velikog [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]], kao njegov zadnji ogranak do severo-zapada. Njegov je prostor u nekoliko odjeljen od glavnog polja, koje se na ulasku u Vrtoče znatno suzuje. Tu se Radanovića Glavica (678 m.) odveć primakla Gradini (711 m.). Obe ove uzvisine prave među sobom potijesno ušće, kojim ravan Rudopolja prelazi u ravan Vrtočkog Polja. Selo je samo mjestimično ograđeno brijegovima ili vrhovima, između kojih ipak tri široka otvora pružaju udobne prolaze do susjeddstva. Do zapada, prema [[Prkosi]]ma, [[Oraško Brdo|Oraškom Brdu]] i donekle Teočaku selo je zaklonjeno Koviljačom, Osojem i Lupinom. Na sjevero-istoku čine pregradu prema [[Krnjeuša|Krnjeuši]] Čučevo i Rudača. Jelića Lug je u nekoliko granična oznaka prema [[Vođenica|Vođenici]], a Radanovića Glavica prema [[Busije|Busijama]]. Između tih graničnih brda nalaze se ravni prolazi na tri kraja: prema Krnjeuškom Polju, prema Busijama i prema Teočaku.
U ataru sela Vrtoče, u predjelu zvanom Redžin kraj na nadmorskoj visini 730 m. nalazi se Gaćina jama. Niže od ovog otvora za 20 m. nalazi se još jedan otvor od svega 40 cm, Mala jama. Kamen ubačen u nju daje dug eho - do 30 sec. Moguća je veza između ove dvije jame. Proširenja u Maloj i Velikoj sali su nastala procesom salamanja i oburvavanja tavanice. Zbog svega toga jama je ponorsko-salomna. Dimnjak ukazuje na vezu sa Malom jamom. Ispitivanja Gaćine jame su utvrdila da je ona nekad bila jedan od ponora petrovačke pra-rijeke prilikom njenog sukcesivnog pomjeranja i skraćivanja od ušća prema izvorištu. To se naročito zaključuje po postojanju još dvije jame u pravcu sjeverozapada, prema Bihaću. To je jama u Dugom polju i jama pod Koviljačom.
U Rudom polju na granici prema Gromačama, lijevo od puta za Krnjeušu nalazi se Avdijina pećina. Ulazni otvor je u samoj ravni polja, na nadmorskoj visini 573 m. Pećina je sasvim mala sa jednim prostim kanalom od [[Mezozoik|krednih]] krečnjaka. Nastala je radom ponirućih voda.<ref>PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981</ref>
Predio Vrtoča je u potpunosti bezvodan.
Kuće zauzimaju pretežno okrajke ravnice. Manjim dijelom ima ih i po plećinama. U jednom kraju sela ima njiva i iznad kuća. To su novije krčevine. Selo se dijeli u nekoliko dijelova: Glavica (Radanovića), Kula, Doline, Redžin Kraj, Očigrije, Gradina. Kuće u krajevima nisu u širokim hrpama, nego u nizovima. Najstarija su naselja u Očigrijama i Redžinu Kraju. Tu je Prvi zametak današnjeg Vrtoča.<ref>BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO -Petar Rađenović, Beograd 1923. godine</ref>
== Povijest ==
| |||