Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisano 16 bajtova ,  prije 4 godine
bez sažetka
|fusnote = ¹ Konsantinopol je glavni grad bio od [[330.]] pa do [[1204.]] i opet od [[1261.]] do [[1453.]] Nakon 4. križarskog rata glavni grad (do 1261.) bio je [[Niceja]].<br>² Osnivanjem se tradicionalno smatra osnivanje Konstantinopola.<br>³ Prema [http://www.tulane.edu/~august/H303/handouts/Population.htm ovoj tablici] koju je izradilo Sveučilište Tulane.
}}
'''Bizantsko Carstvo''' (grč. ''Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων'' /''Basileía tōn Rhōmaíōn''/, lat. ''Imperium Romanorum ''– doslovno: „Carstvo Rimljana”; u grčkim izvorima i ''Βυζαντινή Αυτοκρατορία'') – ili, skraćeno, često nazivano još i '''BizantVizantijsko carstvo''' – povijesni je naziv za Istočno Rimsko Carstvo koje ''službeno'' nastaje [[330]]. godine kada car [[Konstantin Veliki]] prebacuje prijestolnicu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u Novi Rim koji će u našim krajevima postati poznat pod imenom [[Carigrad]]. Konačna podjela između dva dijela države dogodit će se [[395.]] godine kada car [[Teodozije I. Veliki]] daruje svom sinu [[Arkadije|Arkadiju]] Istok, a [[Honorije|Honoriju]] Zapad. Dok će zapadni dio Carstva u sljedećih 150 godina propasti, Istočno Rimsko Carstvo s političkim sustavom cezaropapizma će preživjeti sve do 1460. godine kada njegovu posljednju provinciju Moreju zauzimaju [[Osmansko Carstvo|Turci]].
 
Naziv ''Bizant'' nije se koristio u vrijeme postojanja države nego ga je tek u 18. stoljeću uveo francuski povjesničar [[Montesquieu]]. Kao i drugi povjesničari tog vremena on je smatrao da Bizantsko Carstvo nakon 5. stoljeća nije vrijedno imena ''Rimsko''. Zato je on uzeo latinizirano ime glavnog grada ''Byzantium'' (grč. ''Byzántion''), današnji Carigrad (tur. Istanbul), za cijelo Carstvo. Građani Bizantskog Carstva i njihovi zapadni susjedi Carstvo su nazivali Romejskim (Rimskim), dok su ga istočni susjedi nazivali Rum (Rim).<ref>[http://books.google.com/books?hl=hr&as_brr=3&id=qRXFx6rnEy8C&dq=Kazhdan&q=population#v=snippet&q=population&f=false Rum (Rim) (''google.com/books'')]</ref> Službeni jezik je bio isprva [[Latinski jezik|latinski]], kao i u zapadnom dijelu Carstva, a od 7. stoljeća, odlukom cara [[Heraklije|Heraklija]] (vladao od 610. do 641.) – [[Grčki jezik|grčki]] – koji je bio govornim jezikom većine stanovništva.
 
==Ratovi==
Tijekom svoje tisućugodišnje povijesti Bizant je vodio velik broj ratova koji su trajali 50 ili više godina. Prvi od te grupe ratova su [[Rimsko-perzijski ratovi|rimsko-perzijski ratovi]] koji s prekidima traju od 3. pa sve do 7. stoljeća. Velika pobjeda Bizanta 628. godine samo će označiti početak novih ratova protiv [[Bizantsko-arapski ratovi|Arapa]] koji će s prekidima trajati do križarskih ratova. Kada ta azijska prijetnja nestane, doći će vrijeme [[Bizantsko-osmanski ratovi|Turaka]] koji 1460. godine osvajaju Bizantsko Carstvo. Na Balkanu jedini ''vjekovni'' neprijateljsuparnici Carstva postajepostaju Srbija i [[Bizantsko-bugarski ratovi|Bugarska]]. Oružano neprijateljstvo ovih dviju država počet će u 7. stoljeću i trajati s mirnim razdobljima – od po čak 80 godina – do 1018. godine, kada je Bugarska anektirana. Nakon uspješne bugarske pobune krajem 11. stoljeća, razdoblja mira i rata trajat će sve do uništenja ovog neprijatelja od strane Turaka u 14. stoljeću.
[[Datoteka:ByzantineEmpire1265.svg|mini|230px|right|Stanje na jugoistoku Europe i u Maloj Aziji [[1265]]. godine. Narančasta boja prikazuje Bizant, žuta Turke pod vrhovnom vlašću Mongola, crvena [[Mletačka Republika|Mletke]] koji vladaju [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]], a sivkasta na sjeveru [[Kraljevina Srbija|Srbiju]], dok je [[Kraljevina Bugarska|Bugarska]] predstavljena zelenom bojom]]
 
 
== Restauracija i kraj ==
Pad Carigrada će rezultirati stvaranjem [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]], dok će lojalna grčka područja proglasiti svoje nezavisne države: [[Trapezuntsko Carstvo]] koje su stvorili [[Komneni]] još u ožujku [[1204.]], [[Nicejsko Carstvo]] osnovano u travnju [[1204.]] (u trenutku pada [[Carigrad]]a), ali službeno proglašeno tek [[1206.|1206]], te posljednje osnovano [[Solunsko Carstvo]] koje će veći dio postojanja provesti pod imenom [[Epirska Despotovina]]. U bitkama za obnovu Carstva koje će trajati sve do [[1261]]. godine pobjednik će postati [[Nicejsko Carstvo]] sa svojim carem uzurpatorom [[Mihajlo VIII. Paleolog|Mihajlom Paleologom]] koji će osnovati posljednju bizantsku vladajuću dinastiju. Nakon njegove smrti [[1282]]. godine državom će vladati s kratkim prekidima nesposobni neaktivni carevi koji ništase teško nemogu poduzimajusuprotstaviti protiv turskih i srpskih osvajanja. Rezultat toga je [[pad Carigrada]] [[1453]]. godine, a ubrzo potom i [[Moreja|Moreje]] 1460./61. godine. Posljednje carstvo koje preuzima direktno nasljedstvo od starog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] umrijet će kada vladar [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezunta]] – [[David, car Trapezunta|David]] – potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju svoje države [[1461]]. godine [[Osmansko Carstvo|osmanskom sultanu]] [[Mehmed II.|Mehmedu II.]]
 
 
Anonimni suradnik