Kanada: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Kultura: Nickelback, rock bend Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
|||
Redak 44:
== Povijest ==
[[Datoteka:Canada provinces evolution.gif|mini|453px|left|Animirana karta koja pokazuje razvoj i rast kanadskih provincija i teritorija]]
Starosjedioci su [[Indijanci]], a na sjeveru zemlje [[Eskimi]]. Već oko [[1000.]] godine Vikinzi su dosegli do istočnih obala Kanade. Od [[1534.]]-[[1536|36.]] zaposjeo je [[Francuska|francuski]] pomorac [[Jacques Cartier]] područje oko St. Lawrencea (tvz. Nova Francuska). [[Samuel de Champlain]] prodire [[1603.]]-[[1635|35.]] u unutrašnjost i kolonizira zemlju ([[Newfoundland]], [[Nova Scotia]], [[Québec]]). Prvo trajno europsko naselje osnovano je od strane Francuza- [[Port Royal]] [[1605.]]
Godine [[1812.]] Kanada je poprište rata između SAD-a i Britanskog Carstva, a njezina uspješna obrana imala je dugotrajne posljedice. Kanada je ostala dio britanske Krune te je izgrađeno jedinstvo među njezinim stanovnicima. Nizom sporazuma između SAD-a i Kanade zavladao je mir. Od tada započinje velika imigracija Britanaca i [[Irska|Iraca]] prema Kanadi. Pobunom iz [[1837.]] tražena je vlada ali pobuna propada. [[1840.]] Kanađani su ujedinjeni u federalnu koloniju Ujedinjenu Provinciju Kanadu. Nakon što je sa SAD-om dogovoreno da 49. sjeverna paralela čini granicu Britanci osnivaju na zapadu dvije kolonije: Koloniju Otok Vancouver i Koloniju Britanska Kolumbija koje su bile odvojene od Ujedinjene Provincije Kanade.
Redak 52:
Godine [[1867.]] proglašena je federalna unija Kanade sa statusom dominiona s četiri provincije: Ontario, Québec, Nova Scotia i [[New Brunswick]]. Do [[1878.]] u dominion Kanadu je uključen cijeli britanski teritorij Sjeverne Amerike (Osim [[Newfoundland]]a). U drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] osnivaju se političke stranke: konzervativna ([[1854.]]) i liberalna ([[1873]]). Gospodarski prosperitet izazvao je u prvim desetljećima [[20. stoljeće|20. st.]] veliko useljavanje, u prvom redu iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Irska|Irske]], a velik broj useljenika je došao i iz ostatka [[Europa|Europe]].
Kanada je sudjelovala u Prvom i [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] na strani Velike Britanije, postavši nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] neovisna (Potpisnica sporazuma u Versaillesu, članica [[LIga naroda|Lige naroda]]), a Westminserskim statutom iz [[1931.]] i formalno neovisna država, članica britanskog [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a. Konačne granice je dobila [[1949.]] priključenjem Newfoundlanda. Među osnivačima je [[NATO]]-a [[1949.]] Održana je politička stabilnost, a vodeće postaju Liberalna stranka i Progresivna konzervativna stranka. [[1960-ih]] i [[1970-ih]] u pokrajini Québec separatističke skupine povremeno izvode bombaške napade.parlament kao zakonodavna vlast sastoji se od tri dijela: kraljice odnosno generalnog guvernera koji ju predstavlja, Senata i Parlamenta. Guverner, na prijedlog kanadskog premijera imenuje 105 zastupnika u Senat. 308 članova Parlamenta izabiru direktno građani na izborima. Svaki zastupnik se izabire u jednom izbornom okrugu.
Premijer [[Pierre E. Trudeau]] (na vlasti [[1968.]]-[[1979|79.]] i [[1980]]-[[1984|84.]]) nastojao je smanjiti utjecaj SAD-a na kanadsko gospodarstvo. U doba premijera [[Martin B. Mulroney|Martina B. Mulroneya]] ([[1984.]]-[[1993|93.]]) sa SAD-om je [[1989.]] postignut sporazum o slobodnoj trgovini, a [[1992.]] zaključen je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini ([[NAFTA]]). Potkraj [[1995.]] Québecu je priznata društvena zasebnost na osnovi francuskog jezika i kulture, a nizom zakona [[2000.]] otežana mu je mogućnost odcjepljenja. [[1993.]]-[[2003.]] premijer je bio [[Joseph Jacques Jean Chrétien]], a od [[2003.]] premijer je [[Paul Martin]].
| |||