Kapitalizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Kapitalizam u 21. stoljeću: kao naslov odlomka može ostati. |
Austrijska škola ekonomije |
||
Redak 10:
Kapitalizam se izvodi iz riječi [[kapital]], čiji je korijen u latinskoj riječi "caput" (glava). Naziv "kapitalizam", pojavio se u zapadnoj Europi u drugoj polovici 19. st. Riječ "kapital" upotrebljavala se u ekonomskom smislu od 17. stoljeća u značenju određenog novčanog iznosa, a kasnije je označavala [[glavnica|glavnicu]] (za razliku od [[kamata|kamate]]). Naziv "kapitalist" pojavio se u drugoj polovici 18. stoljeća
Temelj suvremenih teorija kapitalizma postavili su [[Max Weber]] i [[Karl Marx]].
== Kapitalizam i liberalizam ==
Kapitalizam kao društveno uređenje je logička posljedica ideologije klasičnog liberalizma. Osnovni princip klasičnog liberalizma su vlasništvo pojedinca nad samim sobom te plodovima svoga rada. Plodovi rada ovdje uključuju i prethodno neprisvojene materijalne resurse na koje je pojedinac stekao pravo posjeda njihovom produktivnom uporabom. Oduzeti ili oštetiti tako stečeno vlasništvo pojedincu protiv njegove volje smatra se nasilnim činom i u kapitalističkim društvima protuzakonito je.
Ekonomske posljedice takvog društvenog uređenja predmet su proučavanja različitih ekonomskih "škola", svaka od kojih predlaže vlastite teorije funkcioniranja kapitalizma.
== Austrijska škola ekonomije ==
Zastupnici ovog smjera ekonomske misli polaze od subjektivne teorije vrijednosti koja postulira kako različiti pojedinci različito vrjednuju različita dobra i usluge. Pomoću nje i dobrog dijela već postojećeg korpusa klasično liberalne ekonomske misli izvode zaključke o funkcioniranju kapitalistički uređenog društva.
Ono što je vrijedno zamijetiti jest da su zastupnici ovog smjera ekonomske misli uspijevali predvidjeti slijed događaja financijskih kriza od 1980-ih godina do danas dajući točne uzroke i opise problemâ, te redovito upozoravajući na njih bez previše sluha u financijskim medijima. Jedan od na televiziji najviše prikazivanih ekonomista, koji je upozoravao na posljednje dvije velike financijske krize - one 2001. i 2009. godine, je [[Peter Schiff]]<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=sgRGBNekFIw] YouTube - Peter Schiff was Right, u videozapisima iz 2006. i 2007. godine Schiff predviđa i opisuje probleme američke ekonomije</ref>.
Osim njega, neki od velikih mislilaca ove škole su
* [[Friedrich Hayek]]
* [[Murray Rothbard]]
* [[Ludwig von Mises]]
* [[Robert P. Murphy]]
* [[Thomas E. Woods]]
Mislioci ovoga smjera ekonomske misli razilaze se sa zastupnicima ostalih liberalnih ekonomskih škola prvenstveno u tome što zadržavaju konzistentan tretman makro- i mikroekonomike. Također drukčije obrađuju tematiku monopola i ekonomskih poticaja. Od škola ne-liberalne ekonomske misli, kao primjer može se navesti kako "austrijanci" smatraju manjkavom radnu teoriju vrijednosti te posljedično i velik dio marksističkog nauka.
==Marksizam==
| |||