Delmati: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 5:
Uzastopni napadi Dalmata na ovdašnje rimske saveznike tj. susjedne [[Liburni|Liburne]] i stare [[Grci|grčke]] gradove srednjeg Jadrana, poslužili su [[Rimljani]]ma kao povod za više uzastopnih ratova protiv ratobornih Dalmata, u svrhu osvajanja i pacifikacije istočnog Jadrana te konačno pripajanje tih zemalja u [[Rimsko carstvo]]. Prvi Dalmatinski rat Rima trajao je od god. 156.- 155. pr. Kr. kada je [[konzul]] [[Scipion Nasica]] zauzeo i razorio dalmatsku prijestolnicu ''[[Delminion]]'' na [[Duvanjsko polje|Duvanjskom polju]]. Nakon ponovnog ustanka Dalmata drugi sličan rat vodio je 119.- 117. pr. Kr. konzul [[Cecilije Metel]] (''Caecilius Metellus''). Nakon toga su se Dalmati oporavili i proširili na more, pa je u trećemu Dalmatskom ratu od 78.- 76. pr. Kr. prokonzul [[Gaj Koskonije]] (''Caius Cosconius'') osvojio lučki grad ''Salona'' ([[Solin]]).
[[Datoteka:HellenisticIllyrianCavalry.jpg|desno|mini|200px|<center>Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija).]]
Potom opet slijede novi ustanci Dalmata koji su u rimskom građanskom ratu (49.- 44. pr. Kr.) bili kao saveznici na strani [[Pompej]]a protiv [[Cezar]]a, nakon čega se oblikuje moćno Rimsko carstvo. Zatim se većina Ilira ujedinjuje oko borbenih Dalmata u zajedničkom ustanku protiv rimske vlasti, pa tad slijedi zadnji i četvrti Dalmatski rat rimskog cara [[Oktavijan]]a protiv Ilira 34.- 33. pr. Kr., koji završava osvajanjem nove dalmatske prijestolnice [[Klis]]a (potom nazvan rimski ''Soetovio''). Posljednji neuspješni ustanak su Iliri, među kojima su bili i Dalmati digli protiv rimske vlasti pod vodstvom [[
== Kultura i gospodarstvo ==
| |||