Božena Kralj (novinarka): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 6:
Zapamćena je kao žena koja je probijala put [[ženska prava|ženskim pravima]] u vremenima kad žene nisu smjele pristupiti u neke organizacije. Prva je članica [[HKAD Domagoj]], prva (upisala 1910./11.) je studentica [[slavistika|slavistike]] na zagrebačkom [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] (ondašnjem Mudroslovnom fakultetu), prva je stipendistica u povijesti [[HAZU]] (na Sveučilištu u Moskvi; iz [[Zaklada Julija Bubanovića|Zaklade Julija Bubanovića]]), prva žena koja je studirala na Carskom moskovskom sveučilištu kad u Rusiji djevojke nisu smjele studirati; pripadnice je jedne od prvih generacija studentica koje su upisale Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu.<ref name="Luetić">Tihana Luetić: [http://hrcak.srce.hr/126296 »Pa, mora i to biti!« – »sveučilištarka« i prva »domagojka« Božena Kralj], Croatica Christiana Periodica, sv.38 br.73 lipanj 2014.</ref>
Uz [[Milica Bogdanovićeva|Milicu pl. Bogdanovićevu]], prvu diplomiranu povjesničarku u Hrvata i prvu djevojku koja je doktorirala na Zagrebačkom sveučilištu (na temu odnosa cara Julija Apostata prema kršćanstvu), te Boženu Kralj, prvu domaću žensku "intelektualnu elitu" u Hrvatskoj (studentice Mudroslovnog fakulteta u Zagrebu) činile su: Olga Dolovčak, Božena Kralj, Olga Herrak, Jozefina Krušec, Zdenka Marković, Slava Pecinovsky, Mira Perok, Anka Tkalac, Mira Kočonda, Josipa Steinkuševa, Ivana Rossi, Irena pl. Catinelli, Jiza Vavra, Katica Brozović, Cvijeta Cihlar, Ana Mihaldžićeva, Vidosava Radošević, Erna Rosmanith, Olga Šarinić i Vjera Tkalčić. Veći dio te generacije poslije je doktorirao: Josipa Steinkuševa (na temu Negacija u pitanjima kod Homera), Mira Perok (na temu Schiller na zagrebačkoj pozornici), Slava Pecinovsky (na temu Zagrebački njemački časopis [[Luna (časopis)|Luna]]), Erna Rosmanith (Lapori na jednom dijelu zagrebačke gore), Ivana Rossi (Osnovne misli Henri Bergsona), Jelka Divjak (Prinos k poznavanju luteo-roseo i purpureo-kobaltnih soli) i Zdenka Smrekar (O volji napose sa psihološkoga i pedagoškoga gledišta), 1918. Draga Cernjak (O topljivosti nekih kovinskih vodeliza u vodenim otopinama...), Ljuba Vučak (Realizam u Gjalskoga), Zdenka Makanec (Prilog neeuklidskoj statici: Počeci L statike i rješenje dosadanjeg paradoksa), Cvijeta Cihlar (Mikrokemijska istraživanja o hitinu u bilinskim membranama), Mira Kočonda (Psihološka analiza popunbenoga testa: prilog k objašnjenju pojma inteligencije), dok je Božena Kralj 1918. doktorirala na temi ''Participa u Vramčevoj Pastili''.<ref>Tihana Luetić: [http://www.matica.hr/hr/324/PRVE%20STUDENTICE%20ZAGREBA%C4%8CKOG%20SVEU%C4%8CILI%C5%A0TA/ Prve studentice zagrebačkog sveučilišta], [[Hrvatska revija]] br.3-4/2001.</ref>
Iako je bila suprugom slavnog supruga, nije bila u njegovoj sjeni, nego su oboje bili aktivni u javnom životu, sve zasnovano na [[katolička obnova|katoličkoj obnovi]].<ref name="Luetić"/>▼
▲Iako je bila Božena Kralj bila suprugom slavnog supruga, nije bila u njegovoj sjeni, nego su oboje bili aktivni u javnom životu, sve zasnovano na [[katolička obnova|katoličkoj obnovi]].<ref name="Luetić"/>
Uređivala je list [[Ženska misao|Žensku misao]], časopis [[Hrvatska katolička ženska sveza|Hrvatske katoličke ženske sveze]].<ref name="Luetić"/>
| |||