Razlika između inačica stranice »Genocid nad Armencima«

m
uklonjena promjena suradnika 79.143.111.177 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 46.162.207.89
m (uklonjena promjena suradnika 79.143.111.177 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 46.162.207.89)
[[Datoteka:Karta armenskog genocida.jpg|mini|220px|desno|Plakat s kartom armenskog genocida. Snimljeno u Armenskoj četvrti u Jeruzalemu, 2006.]]
[[File:Rafael de Nogales Mendez.png|thumb|[[Rafael de Nogales Méndez]] (1879.-1936.), [[Venezuela|venezuelanski]] časnik koji je služio u turskoj vojsci, u svojoj je knjizi ''"Cuatro años bajo la media luna"'' napisao je detaljan prikaz pokolja.]]
[[1890]]. je u [[Otomansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] živjelo 2,5 milijuna [[Armenci|Armenaca]], od kojih su većina bili vjernici Armenske pravoslavnekatoličke Crkve odnosno [[Armenska apostolska crkva|Armenske apostolske Crkve]]. [[Rusija]] je Armence podupirala u njihovim zahtjevima za autonomijom jer je željela oslabiti Osmansko Carstvo. Iako je autonomaški pokret brzo rastao, sultan [[Abdul Hamid II.]] je odlučio zadržati vlast nad tim područjem.
 
Otomanska je vlada potakla protuarmenske osjećaje kod [[Kurdi|Kurda]], susjeda Armenaca, pa su Armenci zbog toga i zbog povišenja [[porez]]a podigli [[armenski ustanak|ustanak]]. Osmanska vojska i kurdske paravojne snage pobile su [[1894.]] na tisuće Armenaca i spalile mnogo sela. Dvije godine kasnije su armenski revolucionari zauzeli [[Osmanska banka|Osmansku banku]] (tur. ''Osmanlı Bankası'', odnosno ''Bank-ı Osmanî-i Şahane'') u [[Carigrad]]u da bi privukli pažnju međunarodne javnosti. Odredi muslimanskih Turaka zatim su pobili 50.000 Armenaca. Stupanj upletenosti otomanske vlade u te odrede nije dobro poznat i predmet je rasprave.