Inačica od 13. travnja 2015. u 19:20 uredi 79.143.111.177 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 13. travnja 2015. u 20:57 uredi ukloni ovu izmjenu Sokac121 (razgovor \| doprinosi) Ophoditelji, Administratori 21.094 edits m uklonjena promjena suradnika 79.143.111.177 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 46.162.207.89 Novija izmjena →
Redak 7: [[Datoteka:Karta armenskog genocida.jpg\|mini\|220px\|desno\|Plakat s kartom armenskog genocida. Snimljeno u Armenskoj četvrti u Jeruzalemu, 2006.]] [[File:Rafael de Nogales Mendez.png\|thumb\|[[Rafael de Nogales Méndez]] (1879.-1936.), [[Venezuela\|venezuelanski]] časnik koji je služio u turskoj vojsci, u svojoj je knjizi ''"Cuatro años bajo la media luna"'' napisao je detaljan prikaz pokolja.]] [[1890]]. je u [[Otomansko Carstvo\|Osmanskom Carstvu]] živjelo 2,5 milijuna [[Armenci\|Armenaca]], od kojih su većina bili vjernici Armenske ~~pravoslavne~~katoličke Crkve odnosno [[Armenska apostolska crkva\|Armenske apostolske Crkve]]. [[Rusija]] je Armence podupirala u njihovim zahtjevima za autonomijom jer je željela oslabiti Osmansko Carstvo. Iako je autonomaški pokret brzo rastao, sultan [[Abdul Hamid II.]] je odlučio zadržati vlast nad tim područjem. Otomanska je vlada potakla protuarmenske osjećaje kod [[Kurdi\|Kurda]], susjeda Armenaca, pa su Armenci zbog toga i zbog povišenja [[porez]]a podigli [[armenski ustanak\|ustanak]]. Osmanska vojska i kurdske paravojne snage pobile su [[1894.]] na tisuće Armenaca i spalile mnogo sela. Dvije godine kasnije su armenski revolucionari zauzeli [[Osmanska banka\|Osmansku banku]] (tur. ''Osmanlı Bankası'', odnosno ''Bank-ı Osmanî-i Şahane'') u [[Carigrad]]u da bi privukli pažnju međunarodne javnosti. Odredi muslimanskih Turaka zatim su pobili 50.000 Armenaca. Stupanj upletenosti otomanske vlade u te odrede nije dobro poznat i predmet je rasprave.

Genocid nad Armencima: razlika između inačica