Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

Temeljem zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić 06.prosinca 2000.godine podnosi Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa("Barry-evi amadmani") po kojima se biraju izaslanici za Dom naroda FBiH i BiH iz reda hrvatskog naroda, dopunjen 22.prosinca 2000.godine s prijedlogom za izdavanjem privremene mjere, ali taj zahtjev Ustavni sud BiH odbacuje preglasavanjem zbog navodne nenadležnosti u tom predmetu.

 

 

U prvoj polovici 2002.godine stranke okupljene u okrilju Hrvatskog narodnog sabora BiH na čelu s HDZ BiH ne prihvaćaju Sarajevski sporazum koji je predložio Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch a prihvatio ga je predstavnik Alijanse za pomjene Krešimir Zubak, nakon toga hrvatski zastupnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH u Parlamentu FBiH odbacuju Petritsch-ove amandmane na Ustav FBiH uobličene na temelju Sarajevskog sporazuma, pa ih je Visoki predsavnik za BiH Wolfgang Petritsch nametnuo svojom odlukom.

Hrvatski narodni sabor kao vrhovno tijelo Hrvata u BiH obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] s ciljem da se spriječi [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Dana 22. ožujka 2011., predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Dragan Čović]] i predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatske demokratske zajednice 1990]] [[Božo Ljubić]] su nakon formiranja [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] najavili obnavljanje Hrvatskog narodnog sabora. Federalna vlada formirana je 17. ožujka, a u njoj nisu sudjelovale stranke kojima je većina bosanskohercegovačkih Hrvata dala glas, dva HDZ-a. Vladu su činili [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Stranka demokratske akcije]], [[Narodna stranka Radom za boljitak]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]. Predsjednici dvaju HDZ-ova su tu vladu nazvali nezakonitom.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.ba/vijesti/hrvatski-narodni-sabor-clanak-267874 |title=Hrvatski narodni sabor |prezime1=Medić |ime1=Marija |prezime2=Krešić |ime2=Zoran |izdavač=[[Večenji list]] |nadnevak=22. ožujka 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref>

 

 

Za predsjednika Predsjedništva HNS-a izabran je Dragan Čović, a Božo Ljubić izabran je za predsjednika Glavnoga vijeća HNS-a političkog i operativnog tijela HNS-a koje je osnovano s ciljem koordiniranja politike na svim područjima gdje žive Hrvati. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u Washingtonu i Bruxellesu.<ref name=Vecernji1/> HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostava treće federalne jedinice s hrvatskom većinom.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-bih-pocinju-tihi-otpor-vlastima-sarajevu-clanak-277971 |title=Hrvati u BiH počinju tihi otpor vlastima u Sarajevu |prezime=Krešić |ime=Zoran |izdavač=[[Večernji list]] |nadnevak=19. travnja 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref>